# Natječajni program: Stadion Maksimir i SRC Svetice (puni tekst, iz izvornog PDF-a 67 MB)

Tekst izvučen strojno (PyMuPDF) 8.11.2026. iz službenog dokumenta; prijelomi redaka i tablice mogu biti oštećeni. Izvornik: vidi research/natjecaj/manifest.json. Prava: nositelj izvornika.


--- stranica 1 ---

Natječajni program  
za stadion Maksimir  
i sportsko-rekreacijski 
centar Svetice u Zagrebu
SLIKA 1 Zračni snimak s istoka. (Foto: Ivan Klindić)

--- stranica 2 ---

Naručitelj
GRAD ZAGREB
Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade
Ilica 25, 10 000 Zagreb
Izrađivač
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA
Sjedište: Ulica Republike Austrije 18, 10 000 Zagreb
Privremena adresa: Martićeva 14, Zagreb
Ravnatelj
NIKŠA BOŽIĆ, dipl. ing. arh.
Voditeljica izrade Programa
DRAGICA BAREŠIĆ, dipl. ing. arh.
Stručni tim
NATAŠA ARALICA, dipl. ing. arh.
DINKO BRDARIĆ, dipl. ing. prom.
VLADIMIR NINIĆ, dipl. ing. građ.
DANIJEL ZDOLC, dipl. ing. prom.
IVAN NEMET, mag. ing. traff.
DOMAGOJ MLINARIĆ, mag. ing. arch.
Suradnja
Regionalna energetsko-klimatska agencija 
Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)
10 000 Zagreb, Andrije Žaje 10
Stručni suradnici
UREDNICA
ANA BOLJAR, dipl.ing.arh., Društvo arhitekata Zagreb
PRIJEVOD NA ENGLESKI
AION d.o.o., ZAGREB
LEKTURA I KOREKTURA, ENGLESKI JEZIK
KAJA DOMBAJ
LEKTURA I KOREKTURA, HRVATSKI JEZIK
IVO ALEBIĆ, dipl. prof. filozofije, logike, rus. jezika i književnosti
GRAFIČKO OBLIKOVANJE
LANA GRAHEK, mag.art.
Ožujak, 2026.

--- stranica 3 ---

SADRŽAJ 
 
1.	
UVOD	
5 
2.	
PREDMET I CILJ NATJEČAJA	
8 
3.	
LOKACIJA I OBUHVAT natječaja	
11
3.1.	 Granice i kontekst natječajnog obuhvata 	
12
3.2.	 Povezanost lokacije	
12 
4.	
POVIJESNI PREGLED	
14
4.1.	 Park Maksimir: Krajobrazna baština i rekreacijski počeci	
14
4.2.	 SRC Svetice: Nastanak i rani razvoj (1897. – 1946.)	
16
4.3.	 Turinin plan uređenja i širenje SRC-a Svetice (1946. – 1987.)	
18
4.4.	 SRC Svetice: Funkcionalna modernizacija i prostorna fragmentacija (1987. – 2025.)	
19
4.5.	 Stadion Maksimir: Era Turine i Neidhardta (1947. – 1961.)	
21
4.6.	 Stadion Maksimir: Rekonstrukcija i strukturna transformacija (1961. – 2025.)	
24 
5.	
IZVOD IZ GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA ZAGREBA	
26
5.1.	 Korištenje i namjena prostora	
27
5.2.	 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 3a) Promet	
30
5.3.	 Uvjeti za parkirališta i garaže (čl. 39. Odluke)	
32
5.4.	 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 
	
	
3b) Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija	
34
5.5.	 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža  –
	
	
3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom	
35
5.6.	 Urbana pravila - Opće odredbe (čl. 56. Odluke)	
36
5.7.	 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4a) Urbana pravila	
37
5.8.	 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora –  
	
	
4b) Procedure urbano - prostornog uređenja	
38
5.9.	 Mjere provedbe plana (čl. 99. Odluke) 	
39
5.10.	Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c) Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode	
40
5.11.	 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4d) Nepokretna kulturna dobra	
41 
6.	
OBUHVAT NATJEČAJA  	
42
6.1.	 Postojeće stanje obuhvata	
43
6.2.	 Prirodna baština	
46
6.3.	 Kulturna baština	
46
6.4.	 Promet	
47
6.5.	 Infrastrukturna opremljenost	
48
6.6.	 Teren i prirodne značajke	
49
6.7.	 Izvadak iz geotehničkog elaborata	
50

--- stranica 4 ---

7.	
PROGRAMSKE SMJERNICE I URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI	
53
7.1.	 Obuhvat zahvata	
53
7.2.	 Pojmovnik	
55
7.3.	 Projektni zadatak za zonu A: Atletika, rekreacija i dvoranski sportovi	
55
	
A1 Atletski stadion	
58
	
A2 Vježbalište na otvorenom / Fitness park	
63
	
A3 Rukometna dvorana	
64
	
A4 Multifunkcionalna dvorana za futsal i košarku 	
66
7.4.	 Projektni zadatak za zonu B: Postojeći bazenski kompleks	
68
7.5.	 Projektni zadatak za zonu C: Kompleks nogometnog stadiona Maksimir	
70
	
C0 Pristup lokaciji, cirkulacija i sigurnosna infrastruktura	
74
	
C1 Prostori za igrače i službene osobe	
79
	
C2 Prostori za gledatelje 	
84
	
C3 Televizijski i medijski prostori	
93
	
C4 Javni sadržaji i uprava kluba 	
96
	
C5 Pomoćna  infrastruktura za treniranje	
99
7.6.	 Projektni zadatak za zonu D: Infrastrukturni sustavi i Intermodalno čvorište Borongaj 	
103
7.7.	 Rekapitulacija površina	
106
8.	
DODATNE SMJERNICE ZA IZRADU NATJEČAJNOG RJEŠENJA  
	
I BUDUĆE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE	
107
8.1.	 Energetska učinkovitost 	
107
8.2.	 Zaštita od požara 	
110
8.3.	 Osiguravanje pristupačnosti  	
113
8.4.	 Zaštita prostora i okoliša  	
113
8.5.	 Prometno-tehnički uvjeti 	
113
8.6.	 Horizontalne politike i načelo “ne nanosi bitnu štetu” (DNSH)  	
114
8.7.	 Klimatska održivost  	
115
9.	
NAPOMENE	
117
9.1.	 Prilagodba iskazanih površina i drugih uvjeta pri izradi natječajnog rješenja	
117
9.2.	 Ekonomičnost i financijska održivost 	
117
9.3.	 Prilagodba prvonagrađenog rješenja	
118 
10.	 PROCJENa TROŠKOVa GRAđeNJa	
119 
11.	
PODLOGE KOJE SU POSLUŽILE ZA IZRADU PROJEKTNIH ZADATAKA	
120

--- stranica 5 ---

5
Sportsko-rekreacijski centar Svetice-Maksimir (u daljnjem tekstu: 
SRC) smješten je na istočnom rubu šireg središta Zagreba, uz 
povijesni park Maksimir, na križanju Maksimirske ceste i Ulice 
Svetice. Ta lokacija predstavlja jedno od povijesno najznačajnih 
sportskih mjesta u Zagrebu, koje od kraja 19. stoljeća u kontinuitetu 
udomljuje širok spektar sportskih i rekreacijskih sadržaja, uz iznimno 
snažnu tradiciju atletike i nogometa. 
Nogometni stadion Maksimir, sa statusom nacionalnog stadiona, 
dom je najuspješnijega hrvatskoga nogometnog kluba GNK Dinamo 
te je prepoznatljiv simbol unutar gradskoga sportskog krajobraza. 
Kao izniman primjer sportske arhitekture, značajan je i po svom 
oblikovanju i po povijesnoj vrijednosti izvornog koncepta. 
Neposredna blizina parka Maksimir stvara jedinstven prostorni i am-
bijentalni okvir te obvezuje da se pri koncipiranju prostornih rješenja 
uz park Maksimir uvaže njegove kulturne, povijesne, krajobrazne i 
ekološke vrijednosti. S obzirom na navedene okolnosti, rekonstruk-
cija SRC-a zahtijeva provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja 
kako bi se osiguralo prostorno i oblikovno rješenje koje poštuje 
značajnu vrijednost lokacije i stupanj konsolidiranosti prostora, uz is-
todobno ispunjavanje zakonskih zahtjeva Generalnog urbanističkog 
plana grada Zagreba.
1.	 Uvod
SLIKA 2 
SRC Svetice-Maksimir  
u odnosu na središte grada
2,8 km

--- stranica 6 ---

6
Natječaj se provodi kao otvoreni, arhitektonsko-urbanistički, anketni 
i za realizaciju, u jednom stupnju.
Anketni dio natječaja obuhvaća zonu A (atletsko-rekreacijski i dvor-
anski sportski kompleksi, SRC Svetice) i zonu D (prometno čvorište 
Borongaj i zona infrastrukture). Prijedlozi za taj obuhvat imaju kon-
ceptualni karakter, nisu obvezujući za Naručitelja, niti namijenjeni 
neposrednoj provedbi.
Natječajni dio za realizaciju odnosi se na zonu C (kompleks nogomet-
nog stadiona Maksimir), uključujući glavnu arenu, pomoćne terene, 
prateće sadržaje te oblikovanje vanjskih prostora, a za koju će se 
izrađivati cjelovita projektno tehnička dokumentacija za izvedbu 
projekta, sve na temelju pobjedničkog natječajnog rješenja.
Natječajno rješenje treba obuhvatiti anketnu zonu, kao i zonu za 
realizaciju.
SLIKA 3  
SRC Svetice-Maksimir, 
pogled s juga. Foto: Dražen Komar

--- stranica 7 ---

7
Više od stadiona
Zagreb je grad sporta, dom brojnih klubova s dugogodišnjom 
tradicijom i međunarodno priznatim uspjesima. Međutim, grad-
ska sportska infrastruktura još uvijek u potpunosti ne odražava 
tu razinu izvrsnosti. To je osobito vidljivo na nogometnim stadi-
onima, koji su, unatoč iznimnim uspjesima lokalnih i nacionalnih 
momčadi, i dalje infrastrukturno neadekvatni. 
Urbanističko-arhitektonski natječaj za stadion Maksimir i 
sportsko-rekreacijski centar Svetice jedan je od najopsežnijih 
i najvažnijih prostornih zahvata u Zagrebu u posljednjih neko-
liko desetljeća. Cilj je preoblikovati to simbolički i povijesno 
snažno mjesto, duboko ukorijenjeno u identitet zagrebačkog 
i hrvatskog nogometa. Iako je izvorni kompleks stadiona bio 
konceptualno snažno postavljen, desetljeća parcijalnih dograd-
nji i djelomičnih obnova znatno su narušila njegov arhitektonski 
integritet.
Naša vizija nadilazi samu izgradnju novih objekata. Ovo pod-
ručje više je od središta sporta i rekreacije; ono je simbolički 
urbani orijentir i prepoznatljivo obilježje identiteta Zagreba 
– istočna vrata prema središtu grada, smještena uz jednu od 
naših najvažnijih gradskih avenija. Takva lokacija zahtijeva 
promišljenu prostornu artikulaciju, arhitektonsku izvrsnost i 
dugoročno odgovorno upravljanje. Taj prostor vidimo kao slo-
jevit prostorni i društveni „Grad sporta“ – otvoreno i inkluzivno 
okruženje za profesionalne sportaše, rekreativce, navijače i sve 
naše sugrađane.
Pozivamo vas da pridonesete novom poglavlju zagrebačke 
sportske infrastrukture i postanete dio njezina budućeg razvoja.
 — Tomislav Tomašević 
gradonačelnik 
— Luka Korlaet 
dogradonačelnik

--- stranica 8 ---

8
Natječajni zadatak obuhvaća izradu arhitektonsko-urbanističkog 
rješenja za kompleks stadiona Maksimir te urbanističko-arhitekton-
skog prijedloga za Sportsko-rekreacijski centar Svetice, uključujući 
šire područje prometnog čvorišta Borongaj. Natječajno rješenje 
treba uvažiti iznimnu vrijednost lokacije, očuvati njezin prostorni i 
krajobrazni kontinuitet te biti usklađeno s odredbama Generalnog 
urbanističkog plana grada Zagreba (GUP).
Obuhvat natječaja uključuje neposrednu, užu zonu (koja prema 
GUP-u odgovara zoni R1 – sport i rekreacija, sport s gradnjom) te 
prošireno studijsko područje, odnosno širu zonu (prema GUP-u zona 
IS - infrastrukturni sustavi). Unutar uže zone, koja se prostire na 
približno 23 hektara, planiraju se sljedeći sadržaji:
• Novi stadion Maksimir: nogometna arena kapaciteta približno 
35.000 natkrivenih sjedećih mjesta, s pomoćnim terenima i integ-
riranim pratećim sadržajima, sve u skladu sa zahtjevima UEFA-e 
za stadion IV. kategorije
• Atletski stadion: stadion kapaciteta približno 2.000 natkrivenih 
sjedećih mjesta, sve u skladu sa zahtjevima World Athleticsa (WA) 
za stadion II. kategorije
• Bazenski kompleks: zadržavanje i integracija postojećeg 
bazenskog kompleksa
• Dvoranska sportska infrastruktura: multifunkcionalna dvorana za 
futsal i košarku te specijalizirana rukometna dvorana
• Rekreacijski i društveni sadržaji: novi sadržaji za individualne i 
grupne sportove, dostupni svim dobnim skupinama
Uz formalnu sportsku infrastrukturu, program predviđa integraciju 
rekreacijskih sadržaja, poput vježbališta za sve generacije, nadopun-
jenih kvalitetno oblikovanim javnim prostorima, uređenim pješačkim 
rutama i suvremenom urbanom opremom.
 
Natječajnim rješenjem potrebno je analizirati i obuhvatiti i širu zonu, 
s posebnim naglaskom na mobilnost, univerzalnu pristupačnost 
te integraciju javne garaže u prometnu mrežu. Uvođenjem novih 
sportskih, rekreacijskih i pratećih sadržaja u to visokovrijedno grad-
sko područje, koje je povijesno objedinjavalo sportsku funkciju s 
prirodnim krajolikom, natječajem se nastoji uspostaviti uravnotežena 
sinergija između suvremenih zahtjeva sporta i zaštićenog, perivojnog 
karaktera lokacije. 
Natječajno rješenje treba prikazati i cjelovit koncept krajobraznog 
uređenja koji obuhvaća sve zelene i neizgrađene površine unutar 
obuhvata natječaja, s ciljem osiguravanja dugoročne ekološke 
održivosti. 
Predloženi program i prostorni kapaciteti trebaju se temeljiti na ra-
cionalnom i odgovornom korištenju zemljišta. Svaki predloženi objekt 
treba biti usklađen sa stvarnim potrebama budućih korisnika, kako 
bi se profesionalnim sportašima, rekreativcima i građanima osiguralo 
primjereno i visokokvalitetno sportsko ili rekreacijsko okruženje 
unutar revitaliziranog centra.
2.	 Predmet i cilj 
natječaja

--- stranica 9 ---

9
Specifični ciljevi za razvoj SRC Svetice i stadiona Maksimir su 
sljedeći:
• Prostorna i arhitektonska izvrsnost: 
Postizanje optimalne i učinkovite uporabe lokacije uz uspostavu 
kvalitetnog odnosa između nove gradnje te postojećega urbanog i 
ambijentalnog okvira.
• Ekološka i zelena infrastruktura:  
Jačanje uloge lokacije unutar zelene mreže grada Zagreba mak-
simiziranjem, unapređenjem i ekološkom diverzifikacijom svih 
otvorenih i zelenih površina.
• Održiva i integrirana mobilnost: 
Promicanje multimodalne prometne strategije koja prioritet daje 
povezivanju visokoga kapaciteta sa željezničkom, tramvajskom i 
autobusnom gradskom mrežom. Natječajno rješenje treba nagla-
siti nemotorizirani promet, osobito pješačke i biciklističke tokove, 
uz istodobno osiguravanje učinkovitog logističkog upravljanja 
motornim prometom te prometom u mirovanju.
• Strateška povezanost:  
Uspostava pješačkih i biciklističkih veza između kompleksa SRC 
Svetice, multimodalnog čvora Borongaj i parka Maksimir čime se 
osigurava uloga lokacije kao kohezivnog urbanog sidrišta.
• Energetska učinkovitost i dekarbonizacija: 
Prioritetno i racionalno korištenje energije integracijom sustava 
daljinskog grijanja i visokoučinkovitih obnovljivih izvora energije. 
To uključuje primjenu ekološki odgovornih tehničkih rješenja, 
SLIKA 4 
SRC Svetice–Maksimir, zračni 
snimak s juga, 2021. (Foto: Ivan 
Klindić)

--- stranica 10 ---

10
poput stacionarnih baterijskih sustava za pohranu energije radi 
upravljanja vršnim opterećenjima elektroenergetske mreže.
• Sigurnost, otpornost i održivost: 
Primjena međunarodnih sigurnosnih standarda uz osiguravanje 
dugoročne ekonomske održivosti projekta, tehničke izvedivosti 
te klimatske otpornosti na predviđene promjene u okolišu, uz 
primjenu principa održive gradnje te promišljanje o cjeloživotnom 
ciklusu građevina. 
U skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (GUP), 
ovaj Program, na temelju sveobuhvatne prostorne analize, utvrđuje 
temeljne smjernice za izradu kvalitetnog urbanističko-arhitekton-
skog rješenja za lokaciju SRC Svetice–Maksimir.
Glavni cilj natječaja jest odabir najboljega arhitektonsko-urban-
ističkog rješenja za kompleks stadiona Maksimir (razina realizacije) 
te urbanističko-arhitektonskog prijedloga za Sportsko-rekreacijski 
centar Svetice i prometno čvorište Borongaj (anketna razina).

--- stranica 11 ---

11
Sportsko-rekreacijski centar Svetice–Maksimir smješten je u 
istočnom dijelu šireg središta Zagreba, unutar gradske četvrti 
Maksimir. Nalazi se u neposrednoj blizini parka Maksimir, jedne od 
najznačajnijih uređenih i zaštićenih zelenih površina u gradu.
Zahvaljujući svojem strateškom položaju, lokacija predstavlja ključnu 
prostornu, funkcionalnu i ekološku poveznicu između povijesno 
oblikovanog perivojnog krajolika i okolnoga urbanog tkiva.
Lokacija je izvrsno integrirana u gradsku prometnu mrežu, uz 
tramvajsku, autobusnu i željezničku infrastrukturu u neposrednoj 
blizini, što je dodatno poduprto razvijenim pješačkim i biciklističkim 
pravcima. Takva prometna povezanost osigurava visoku dostupnost 
iz središta i ostalih dijelova Zagreba.
S obzirom na istaknutu lokaciju i dugogodišnju sportsku tradiciju, 
SRC Svetice–Maksimir predstavlja ključni razvojni potencijal za 
unaprjeđenje zagrebačke sportske infrastrukture, sustava javnih 
prostora i zelene mreže.
3.	 Lokacija 
i obuhvat 
natječaja
SRC Svetice
Maksimir Park
Maksimir Stadium 
SLIKA 5  
Lokacija i natječajni obuhvat

--- stranica 12 ---

12
Povijesno smješten na istočnom rubu grada, SRC je danas sastavni 
dio središnje zone Zagreba, omeđen sa zapada, istoka i juga gustim 
urbanim tkivom. Unutar toga pretežito stambenog i mješovitog 
okruženja, uz Ulicu Divka Budaka na zapadu, ističe se značajan 
institucionalni klaster koji uključuje Ekonomski fakultet na Trgu J. F. 
Kennedyja. 
Natječajni prostor razgraničen je glavnim gradskim prometnicama: 
Maksimirskom cestom na sjeveru, Ulicom Svetice na zapadu te 
ulicama Divka Budaka i Kneza Branimira na jugu. Na istoku je 
obuhvat omeđen ulicama Mije Krešića i Hitrecovom, zapadnim peri-
metrom „Željezničke kolonije“ (zaštićene povijesne cjeline upisane 
pod brojem Z-1530), granicom bivšeg kompleksa „Fotokemika“ te 
zapadnim rubom susjednog parka. U tom istočnom sektoru promjene 
u vlasničkoj strukturi dovele su do funkcionalne i prostorne frag-
mentacije, pri čemu su se uz postojeće skladišne komplekse pojavile 
nove poslovne zgrade bez jedinstvenoga urbanističkog ili arhitekton-
skog koncepta.
Ovako definiran položaj smješta SRC u osjetljiv kontekst u kojem 
se sportska infrastruktura velikog mjerila isprepliće sa stambenim 
naseljima, lokalitetima kulturne baštine i značajnim ekološkim 
koridorima.
Obuhvat natječaja podijeljen je na dva osnovna područja, kako je 
prikazano na slici 6: neposrednu zonu (uži obuhvat) i šire studijsko 
područje (širi obuhvat). Neposredna zona prema Generalnom urb-
anističkom planu (GUP) označena je kao zona R1 - sport i rekreacija, 
dok je šire studijsko područje označeno kao zona IS – infrastruk-
turni sustavi, pretežito namijenjena prometnim i infrastrukturnim 
mrežama. 
Uspostava usklađene prostorne sinergije između tih dviju zona 
ključna je za operativni uspjeh planiranih sadržaja. Ta je integracija 
posebno važna za optimizaciju prometne organizacije, uključujući 
projektiranje kolnih i pješačkih koridora te rješavanje složenih 
zahtjeva za parkiranjem i garažnim prostorom koji proizlaze iz 
povećanog kapaciteta novog stadiona i atletskog kompleksa. 
SRC zauzima iznimno povoljan položaj unutar prometne mreže 
Zagreba, koristeći prednosti visokokapacitetnih veza javnog 
prijevoza: 
• Sjeverna os: Tramvajska linija prati obuhvat duž Maksimirske 
ceste. 
• Zapadna os: Autobusna stajališta u Ulici Svetice osiguravaju 
povezanost sa sjeveroistočnim dijelovima grada. 
• Južna os: Multimodalno prometno čvorište Borongaj obuhvaća 
tramvajsko okretište, pripadajući autobusni terminal te gradsko 
željezničko stajalište „Maksimir“, smješteno s južne strane Ulice 
kneza Branimira.
3.1.	 Granice i 
kontekst 
natječajnog 
obuhvata
3.2.	 Povezanost 
lokacije

--- stranica 13 ---

13
SLIKA 6 Natječajni obuhvat
• Mreža glavnih prometnica: Promet u smjeru istok–zapad odvija 
se glavnim gradskim arterijama, Maksimirskom cestom i Ulicom 
kneza Branimira, dok je promet u smjeru sjever–jug primarno 
osiguran Ulicom Svetice i Bukovačkom cestom.

--- stranica 14 ---

14
Sportsko-rekreacijski centar (SRC) Svetice–Maksimir žarište je 
atletskih i rekreacijskih aktivnosti još od kraja 19. stoljeća. Njegov 
razvoj neraskidivo je povezan s usponom organiziranog sporta u 
Zagrebu i strateškim urbanim širenjem grada prema istoku.
Na prijelazu u 20. stoljeće blizina parka Maksimir i dostupnost 
prostranih otvorenih površina stvorili su idealne uvjete za uspostavu 
prvih vježbališta i sportskih terena. Tijekom sljedećih desetljeća 
lokacija se razvila u istaknuto sportsko odredište koje je udomilo 
nogomet, atletiku, biciklizam i niz drugih disciplina na otvorenom.
Odlučujući trenutak u prostornoj i funkcionalnoj evoluciji lokacije 
dogodio se sredinom 20. stoljeća izgradnjom stadiona Maksimir. 
Stadion su projektirali arhitekti Vladimir Turina i Franjo Neidhardt, 
u suradnji s građevinskim inženjerom Eugenom Ehrlichom, a pred-
stavljao je prekretnicu u arhitektonskoj i urbanističkoj praksi toga 
vremena. Postavio je visoke standarde u sportskoj arhitekturi te 
postao snažan kulturni i simbolički element identiteta grada Zagreba.
U narednim desetljećima SRC je nastavio rasti, integrirajući dodatne 
sadržaje koji su učvrstili njegov status jednoga od središnjih zagre-
bačkih sportskih čvorišta. Međutim, iako je područje zadržalo svoju 
primarnu funkciju, danas se suočava sa znatnim izazovima proiza-
šlima iz zastarjele infrastrukture, promjena međunarodnih standarda 
te sve složenijih logističkih zahtjeva suvremenog profesionalnog 
sporta i javne uporabe.
Danas se SRC Svetice–Maksimir nalazi u ključnoj fazi transformacije. 
Ta sveobuhvatna obnova pruža jedinstvenu priliku za reinterpretaciju 
njegove povijesne i arhitektonske vrijednosti u suvremenom kontek-
stu, uz očuvanje kontinuiteta korištenja te istodobno odgovaranje na 
urbane, ekološke i društvene izazove 21. stoljeća.
Park Maksimir temelj je povijesnog i prostornog identiteta sporta 
u Zagrebu. Utemeljen 1794. godine na nekadašnjem biskupijskom 
posjedu, prepoznat je kao jedan od najvažnijih hrvatskih perivoja te se 
ubraja među najranije javne parkove u Europi. 
Park je osnovao biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), koji 
je prostor prvotno zamislio u formalnom baroknom stilu. Kasnije je, 
za vrijeme biskupa i kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.), preob-
likovan u engleski romantičarski perivoj te je u njegovu čast nakratko 
nosio ime Jurjaves. 
U vrijeme nastanka park se nalazio na istočnoj periferiji grada, koji je 
tada imao manje od 10 000 stanovnika. Izvorno je obuhvaćao više od 
400 hektara, dok se danas prostire na približno 316 hektara te je od 
1964. godine zakonski zaštićen kao spomenik kulture i kao zaštićeni 
dio prirode. 
4.	 Povijesni 
razvoj
4.1.	 Park Maksimir: 
Krajobrazna 
baština i 
rekreacijski 
počeci

--- stranica 15 ---

15
SLIKA 7 
Karta Maksimirskog parka, 
Zagreb, 1846. (Autor: barun 
Leonard Zornberg)
Od sredine 19. stoljeća, usporedno s ubrzanim rastom i industrijaliza-
cijom Zagreba, Maksimir se profilira kao glavno gradsko odredište 
za dokolicu i rane oblike sportskih aktivnosti. Rana infrastruktura 
obuhvaćala je kupališta na Prvom jezeru (1845.) te uređeno klizalište 
i sanjkalište (1853.). Produženje tramvajske mreže do samog ulaza 
u park 1892. godine dodatno je osnažilo njegovu ulogu region-
alne rekreacijske destinacije, znatno povećavši dostupnost i broj 
posjetitelja. 
SLIKA 8 
Park Maksimir, zračni snimak sa 
sjevera, 2021. (Foto: Ivan Klindić)

--- stranica 16 ---

16
Između 1923. i 1940. godine duž Bukovačke ceste razvijeni su 
ambiciozni planovi za sveobuhvatan sportski kompleks Hrvatskog 
akademskog športskog kluba (HAŠK). Iako su ostvareni tek djelo-
mično, ti su projekti odražavali rastuću viziju oblikovanja sofisticir-
anoga sportskog središta unutar granica parka. U tom je razdoblju 
Maksimir bio domaćin raznovrsnim disciplinama, uključujući veslanje, 
klizanje, skijanje i atletiku. 
Godine 1923. Maksimir je bio mjesto održavanja prve međunarodne 
plivačke i vaterpolske utakmice u Zagrebu, a 1931. godine dodan je 
golf teren s devet rupa, koji se smatrao jednim od estetski najsklad-
nije integriranih terena u srednjoj Europi. 
Danas neposredna blizina parka Maksimir i dalje snažno određuje 
ambijentalni i prostorni karakter područja SRC-a Svetice. Svaka 
suvremena arhitektonska intervencija mora iskazati jasno poštovanje 
prema kulturnim, povijesnim i ekološkim vrijednostima parka, osig-
uravajući skladnu integraciju nove sportske infrastrukture u ovaj 
perivojni krajolik. 
Područje Svetica jedna je od najstarijih i najznačajnijih sportskih 
lokacija u Zagrebu. Povijesno gledano, taj je prostor, nekoć prostrana 
livada smještena neposredno južno od maksimirske šume, namijen-
jen atletskoj i rekreacijskoj funkciji još od kraja 19. stoljeća. Ta je 
tradicija započela izgradnjom velodroma 1897. godine i nastavila se 
kroz više od stoljeća razvoja sportskih sadržaja, pritom zadržavajući 
promišljen prostorni odnos s obližnjim parkom Maksimir.  
Akvizicija zemljišta na kojem se danas nalazi atletski stadion bila 
je ključna prekretnica u razvoju ovog dijela grada. Izvorno crkveni 
posjed, lokacija je 1912. godine osigurana za sportsku namjenu, kada 
4.2.	 SRC Svetice: 
Nastanak i rani 
razvoj  
(1897.–1946.)
SLIKA 9
Maksimirsko jezero, 1960.

--- stranica 17 ---

17
je Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) na njoj uspostavio svoje 
glavno igralište s prvom drvenom tribinom. 
Značaj lokacije kao nacionalnog borilišta dodatno je učvršćen 
1934. godine izgradnjom velikog stadiona za potrebe Sokolskog 
sleta. Prema projektu arhitekta Josipa Dryaka, ta je građevina s 
prostranim drvenim tribinama predstavljala rani pokušaj integracije 
sportske infrastrukture velikog mjerila u zeleni ambijent Svetica. 
Sredinom 20. stoljeća širenje sportskih terena obilježila je sukces-
ivna izgradnja pojedinačnih objekata, a ne provedba jedinstvenog 
plana. Današnja prostorna konfiguracija sportskih terena, a osobito 
smještaj stadiona „Maksimir“, uvelike je oblikovana povijesno frag-
mentiranim planiranjem i složenim imovinskopravnim odnosima. 
SLIKA 10 Biciklistička utrka, Maksimir, 1898.
SLIKA 11 Sokolski stadion, 1934.
SLIKA 12 Sokolski slet, 1935.

--- stranica 18 ---

18
Prvu sveobuhvatnu urbanističku viziju lokacije osmislio je 1946. 
godine arhitekt Vladimir Turina. Njegov ambiciozni plan predviđao 
je transformaciju cijele livade Svetice u jedinstveni sportsko-
rekreacijski park. Projekt je uključivao „sportsko selo“ s velikim 
eliptičnim stadionom u središtu, koji je objedinjavao nogometno 
igralište, atletsku stazu i velodrom, smještenima na središnjem dijelu 
livade, na mjestu današnjeg bazenskog kompleksa.
4.3.	Turinin plan 
uređenja i 
širenje SRC-a 
Svetice  
(1946.–1987.)
Zbog složenih imovinskopravnih odnosa i različitih tehničkih ogran-
ičenja realiziran je tek dio toga plana. Konačni stadion projektiran 
je u znatno smanjenom obujmu prema projektu arhitekata Vladimira 
Turine i Franje Neidhardta, u suradnji s građevinskim inženjerom 
Eugenom Ehrlichom. Ta je revidirana inačica izgrađena na užem 
obuhvatu, na istočnom rubu lokacije uz Maksimirsku cestu.
Glavni ulaz u zonu sportskih terena na otvorenom bio je predviđen na 
zapadnom perimetru. Središnje nogometno igralište, smješteno na 
prostoru nekadašnjeg sletišta iz 1934. godine, zadržalo je orijenta-
ciju sjever-jug te je bilo okruženo atletskom stazom s osam traka, 
duljine 400 metara, i prostorima za tehničke discipline. Na zapad-
nom rubu nalazila se skromna betonska tribina s tri reda sjedala.
Niz teniskih terena razvijen je na zapadnom dijelu područja, uz 
Maksimirsku cestu i Ulicu Svetice. U jugozapadnom sektoru izgrađen 
je središnji teniski stadion, ukopan ispod razine terena i okružen 
zemljanim nasipima koji su prvotno bili predviđeni za smještaj tribina. 
Južno, uz Ulicu Svetice, formiran je sklop košarkaških, odbojkaških 
i rukometnih igrališta. Iako je sportska dvorana bila dio izvornog 
programa, nije realizirana. Kasnije su dograđeni restoran s terasom i 
dječje igralište u jugoistočnom dijelu kompleksa.
SLIKA 13
Stadion Doma II. jugoslavenske 
armije sa sportskim naseljem 
na Sveticama, arhitekt Vladimir 
Turina, 1946.

--- stranica 19 ---

19
Bazenski kompleks
Godine 1965. u istočnom dijelu sportskog parka, zapadno od sta-
diona „Maksimir“, izgrađen je kompleks otvorenih bazena prema 
projektu arhitekta Franje Bahovca. Kompleks se sastojao od bazena 
duljine 50 metara, bazena za neplivače i dječjeg bazena. S pris-
tupom sa sjeverne strane, objekt je funkcionirao neovisno o ostatku 
sportskog centra. Svlačionice su projektirane kao minimalistička 
prizemna montažna građevina; njezina lagana i prozračna konstruk-
cija te izduženi tlocrt omogućili su gotovo neprimjetno uklapanje u 
krajolik, naglašavajući sezonski karakter objekta namijenjenog ljet-
nom korištenju.*
U sklopu priprema za ljetnu Univerzijadu 1987. godine dogodio se 
ključni zaokret u planiranju usvajanjem Provedbenog urbanističkog 
plana (PUP) za sportsko-rekreacijski park Svetice - Dinamo. Taj 
je plan, koji je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba, imao za 
cilj modernizaciju kompleksa uz zadržavanje postojeće sportske 
infrastrukture.
Plan je uveo značajne programske dopune s ciljem podizanja konkur-
entnosti lokacije, uključujući izgradnju zatvorenog bazena i sportske 
dvorane južno od izvornoga otvorenog bazenskog kompleksa. Daljnje 
intervencije obuhvatile su dva polivalentna igrališta u sjevernom sek-
toru, novi ugostiteljski objekt te natkrivanje jugozapadnoga teniskog 
stadiona radi cjelogodišnje uporabe. To je razdoblje označilo važnu 
tranziciju SRC-a iz sezonskoga rekreacijskog parka u središte nam-
ijenjeno održavanju međunarodnih sportskih događanja.
Godine 1999. arhitekti Branko Kincl i Nikola Filipović izradili su 
Arhitektonsku studiju „SRC Svetice“, kojom je predložena 
4.4.	SRC Svetice: 
Funkcionalna 
modernizacija 
i prostorna 
fragmentacija 
(1987.–2025.)
SLIKA 14
Otvoreni bazen, arhitekt  
Franjo Bahovac, 1970.
*	
Izvor: Prostor magazine, 10/2002, author Ariana Štulhofer

--- stranica 20 ---

20
sveobuhvatna prostorna strategija razvoja sportsko-rekreacijskog 
centra i njegova integracija s kompleksom nogometnog stadiona. 
Prijedlog je obuhvaćao reorganizaciju postojećih terena i uvođenje 
nove specijalizirane infrastrukture, uključujući streljanu, bacališta, 
sportsku dvoranu i djelomično natkrivanje bazenskoga kompleksa.
Kompleks otvorenih bazena prestao je s radom 2002. godine zbog 
znatnog građevinskog propadanja. Kao odgovor na rastuću potražnju 
za cjelogodišnjim sportskim sadržajima, Grad Zagreb pokrenuo je 
izgradnju novoga zatvorenog bazena na istoj lokaciji. Nakon javnoga 
urbanističko-arhitektonskog natječaja za Bazenski kompleks Svetice, 
provedenog 2005. godine, prva nagrada dodijeljena je arhitektima 
Vjeri Bakić i Matthiasu Kulstrunku. 
Izgrađen između 2009. i 2016. godine, danas u potpunosti funkcion-
alan bazenski kompleks zauzima istaknutu središnju poziciju. Njegov 
smještaj predstavlja ključnu prostornu zadatost i referentnu točku 
koju je potrebno uvažiti u svim budućim intervencijama.
Godine 2006. proveden je javni natječaj za Rukometni centar 
na Sveticama, pri čemu je prva nagrada dodijeljena arhitektima 
Vinku Peneziću i Krešimiru Rogini. Godine 2014. raspisan je 
natječaj za Hrvatski atletski i nogometni centar, a prvu nagradu 
osvojio je ured PROARCH (Davor Mateković). Oba projekta os-
tala su nerealizirana. 
Cijeli zapadni dio obuhvata, koji se proteže od središnje smješte-
noga bazenskoga kompleksa, prošao je kroz značajnu transform-
aciju 2019. godine. U tom je razdoblju teren izravnan, a posto-
jeća visoka vegetacija uklonjena. Većina povijesnih sportskih 
terena i prateće infrastrukture uklonjena je, s iznimkom atletske 
staze.
SLIKA 15
Bazenski kompleks Svetice, 
arhitekti Vjera Bakić i Matthias 
Kulstunk, snimljeno 2025.

--- stranica 21 ---

21
„Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, profesor Vladimir Turina 
izradio je prvi prijedlog nacionalnoga atletskog i nogometnog stadi-
ona. Projektiran za 54.000 gledatelja, projekt je predviđao eliptične 
tribine na tri strane i manje istočno stajalište. Stadion je bio pozi-
cioniran središnje unutar lokacije SRC-a, dovoljno udaljen od mak-
simirske šume i intenzivnog prometa Maksimirske ceste.“1
 
„Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, središnje postavljeni 
stadion, planiran na mjestu današnjeg bazenskog kompleksa, nije 
se mogao realizirati. Umjesto toga, novi je stadion izgrađen is-
točnije, na mjestu bivšeg stadiona HAŠK-a i današnjeg stadiona, 
prema projektu arhitekata Vladimira Turine i Franje Neidhardta, uz 
suradnju građevinskog inženjera prof. Eugena Ehrlicha. Stadion je 
1	
Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
4.5.	Stadion 
Maksimir: 
Era Turine i 
Neidhardta 
(1947.–1961.)
SLIKA 16
Drvored jablana, uklonjena 2019., 
snimljeno 2016.
SLIKA 17
Prvi Stadion pozicioniran u 
središtu SRC Svetice, arhitekt 
Vladimir Turina, 1946.

--- stranica 22 ---

22
smješten u vrlo nepovoljan položaj, na samom rubu velikog i gotovo 
neizgrađenog otvorenog terena na Sveticama, na raskrižju Jakićeve i 
Maksimirske ceste, te ‘sa svih strana okružen ogradama i susjedima, 
poput ugrađene trokatnice negdje u ulici’, kako je jednom napisao 
prof. Turina. Unatoč tim ograničenjima, postignuta je impresivna 
i zapažena sportska arena u tom skučenom prostoru, koja je na-
građivana i na olimpijskim izložbama sportske arhitekture 1948. u 
Londonu i 1952. u Helsinkiju.“2
„Projektanti su igralište smjestili unutar nasipa u obliku potkovice, 
okrenuto prema maksimirskoj šumi, izloženo suncu i slobodnom 
strujanju zraka. Stajaća mjesta za oko 30.000 gledatelja bila su 
predviđena u usjecima nasipa, a sjedeća (za 5.000 gledatelja) na 
konstruktivno složenoj i prostorno skučenoj zapadnoj tribini. Ta 
tribina, na kojoj su bile smještene i garderobe za igrače, gradila se 
od 1946. do 1955. godine (a stadion je u vlasništvo dobio NK Dinamo 
krajem 1951. godine).“3
2	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
3	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
SLIKA 18
Stadion Maksimir na današnjoj 
poziciji u istočnom dijelu SRC-a, 
maketa. Autori: arhitekti Vladimir 
Turina i Franjo Neidhardt te 
građevinski inženjer Eugen 
Ehrlich, 1946.
SLIKA 18a
Stadion Maksimir na današnjoj 
poziciji, pogled s juga prema 
prolazu kroz zemljani nasip tribine. 
Autori: arhitekti Vladimir Turina 
i Franjo Neidhardt te građevinski 
inženjer Eugen Ehrlich, 1946.

--- stranica 23 ---

23
„Arhitekti Turina i Neidhardt izradili su 1953. cjelovito rješenje 
kompleksa Svetice koje je obuhvatilo prostor današnje Ulice Divka 
Budaka na jugu, Svetice na zapadu, Maksimirsku na sjeveru i 
Ulicu Antuna Jakića na istoku. Svi zatečeni sportski sadržaji bili 
su uključeni u projekt, čiji je dio bila i dogradnja sjeverne i istočne 
tribine stadiona.“4
„Sjeverna tribina sa stajaćim mjestima za 16.000 gledatelja dovršena 
je 1955. godine. Istočna tribina, dvostrana struktura projektirana u 
suradnji s arhitektom Borisom Magašem, završena je 1961. godine. 
Ova inovativna tribina osigurala je 18.000 sjedećih mjesta okrenutih 
prema glavnom terenu i 4.000 mjesta prema pomoćnom terenu 
na suprotnoj strani. Njezina izgradnja konačno je prekinula spoj 
Jakićeve ulice i Maksimirske ceste.“5
4	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
5	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
SLIKA 19 Zapadna tribina, 1954. (Foto: Tošo Dabac)
SLIKA 20 Plan sportskog kompleksa Svetice, maketa. 
Autori: Vladimir Turina i Franjo Neidhardt, 1953.
SLIKA 21
. Gradnja sjeverne tribine, 1955. 
(Foto: Prof. Krešimir Ivaniš)

--- stranica 24 ---

24
„Godine 1958. Upravni odbor NK Dinama, bez konzultacija s izvornim 
autorima, odlučio je dograditi južnu tribinu, što je izazvalo javni 
prosvjed prof. Turine. Južna tribina (s 5.000 sjedećih i 4.000 stajaćih 
mjesta) izgrađena je 1970. prema projektu arhitekta Božidara Tušeka. 
Istovremeno je rekonstruirana atletska staza na kojoj je ugrađena 
jedna od prvih tartanskih staza u Europi. Ova dogradnja južne tribine 
značajno je odstupila od izvornog koncepta otvorenog i prozračnog 
sportskog borilišta.“ 6
6	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
4.6.	Stadion 
Maksimir: 
Rekonstrukcija 
i strukturna 
transformacija, 
1961.–2025.
SLIKA 22 Gradnja istočne tribine, 1960.
SLIKA 22A Dvostrana istočna tribina, 1960.
SLIKA 23
Gradnja južne tribine. 
Autor: arhitekt Božidar Tušek, 
1964.–1969.

--- stranica 25 ---

25
„Stadion je zadržao ovu konfiguraciju do 1985. godine, kada su 
pripreme za ljetnu Univerzijadu 1987. dovele do neovlaštene rekon-
figuracije i vertikalnog proširenja zapadne tribine. Ove intervencije 
dogodile su se unatoč činjenici da je cijeli stadion iste godine dobio 
preventivnu zaštitu kao kulturno dobro. 
Godine 1995., u sklopu priprema za 2. Svjetske vojne igre, započela 
je nova faza rekonstrukcije prema projektima arhitekata Nikole 
Filipovića i Branka Kincla. U tom razdoblju srušena je izvorna 
sjeverna tribina iz 1955. te je izgrađena nova, veća struktura. 
Zapadna tribina je obnovljena i zatvorena, dok su na istočnoj i južnoj 
tribini postavljena fiksna sjedala.
Značajno je da nova sjeverna tribina, predviđena za smještaj poslov-
nih prostora koji nikada nisu uspješno aktivirani, nije uspjela stvoriti 
novu urbanu vrijednost. Smještena izravno na regulacijsku liniju 
Maksimirske ceste, svojim pretjeranim volumenom i nedostatkom 
kvalitativnog odnosa s parkom Maksimir spriječila je postizanje 
kohezivnog uličnog poteza. Nakon završetka igara 1999. godine, svi 
su radovi zaustavljeni zbog naglog porasta troškova. Izvorni mas-
terplan iz 1990-ih predviđao je spuštanje razine travnjaka na mjesto 
postojeće atletske staze radi dobivanja dodatnih 16.000 mjesta, što 
bi uz daljnje proširenje južne tribine dovelo do ukupnog kapaciteta 
od 60.000 gledatelja.“7
Kasnije inicijative, uključujući prijedlog tvrtke Alpine-Bau vezan uz 
kandidaturu za Euro 2012., također su napuštene. Između 2010. i 
2011. godine Klub je, uz potporu Grada, proveo djelomičnu obnovu 
koja je obuhvatila zamjenu travnjaka, ugradnju novih sustava odvod-
nje i grijanja terena te postavljanje novih sjedala, čime je ukupni 
kapacitet stadiona smanjen na približno 35 000 gledatelja. Godine 
2013. ispod južne tribine otvoren je „Hotel 67“, namjenski objekt za 
igrače prve momčadi.
7	 Izvor: Časopis Građevinar, br. 62, (2010.), autor Branko Nadilo.
SLIKA 24
Kompleks stadiona Maksimir, 
2025.

--- stranica 26 ---

26
Za predmetno područje primjenjuje se Generalni urbanistički 
plan grada Zagreba, u daljnjem tekstu: GUP (Odluka o donošenju 
Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, Sl. gl. Grada 
Zagreba 16/07, 8/09, 7/13, 9/16 i 12/16 - pročišćeni tekst, 17/24, 
19/24 - pročišćeni tekst, 28/25, 33/25 - pročišćeni tekst, u daljnjem 
tekstu: Odluka). GUP-om je utvrđena temeljna organizacija prost-
ora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje 
i namjena prostora s prijedlogom uvjeta i mjere njihova uređenja. 
Obveze i smjernice iz GUP-a grada Zagreba navedene su u odluci o 
donošenju, kao i u kartografskim prikazima koji su njegov sastavni 
dio.
5.	 Izvod iz 
Generalnog 
urbanističkog 
plana grada 
Zagreba

--- stranica 27 ---

27
GUP-om grada Zagreba površine različitih namjena razgraničene 
su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 
1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, u mjerilu 1:5000 (čl. 8. 
Odluke).
Prema navedenom kartografskom prikazu predmetni zahvat nalazi 
se u zoni SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - SPORT S 
GRADNJOM - R1 (ČL. 14. ODLUKE).
5.1.	 Korištenje 
i namjena 
prostora
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 1 Korištenje i namjena prostora
Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni 
i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, s gledalištem/
tribinom (natkriveno ili nenatkriveno) ili bez gledališta/tribine, te 
drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se 
obavlja na tim površinama i u građevinama. Najveća ukupna površina 
prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno 
izgrađenog GBP-a osnovne namjene.
Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije Doma sportova i gradnje 
i/ili rekonstrukcije Stadiona u Maksimiru omogućuje se izgradnja i

--- stranica 28 ---

28
sadržaja poslovne namjene, trgovačke namjene (uključivo i trgovački 
kompleksi), javnih garaža, ugostiteljsko-turističke namjene, hotela, 
javne i društvene te drugih namjena koje upotpunjuju osnovnu 
namjenu, pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja može biti i 
drugačiji od prethodno propisanog. Predmetni sadržaji mogu se gra-
diti i na zasebnim česticama pod uvjetom da su dio cjelovitog rješenja 
zone za koju je proveden javni arhitektonski natječaj prema članku 99. 
Odluke.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNOG SUSTAVA-IS (ČL. 18. ODLUKE)
Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu 
graditi infrastrukturne građevine i uređaji na posebnim prostorima i 
građevnim česticama, te površine predviđene za linijske i površinske 
infrastrukturne građevine.
Na površinama predviđenima za gradnju infrastrukturnih građevina i 
uređaja na posebnim prostorima grade se:
• uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;
• spremnici za vodu;
• uređaji za kanalizaciju;
• transformatorske stanice 400/220/110 kV, 400/110 kV, 220/110 
kV i 110/xkV;
• toplane i elektrane;
• građevine i uređaji obnovljivih izvora energije;
• plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladišta plina, 
plinske regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te 
ispostave za dežurne službe;
• komutacijske građevine;
• vodna crpilišta;
• građevine za sakupljanje i obradu otpada;
• građevine za druge komunalne i slične djelatnosti;
• garaže.
Na površinama predviđenima za linijske i površinske infrastrukturne 
građevine grade se i uređuju:
• ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije;
• mostovi; 
• parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa;
• tramvajska mreža;
• tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;
• željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji, uključivo 
lokoteretni i kontejnerski kolodvor;
• mreža biciklističkih prometnih površina;
• pješačke i parkovne zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;
• rješenja utemeljena na prirodi;
• benzinske postaje i punionice goriva s pratećim sadržajima;
• autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;
• spremišta autobusa i tramvaja;
• stanice žičare s pratećim sadržajima;
• javne gradske površine - tematske zone;

--- stranica 29 ---

29
• tržnice.
Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi ured-
ske i prateće građevine u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.
POVRŠINE SVIH NAMJENA (ČL. 22. ODLUKE)
Na površinama svih namjena što su utvrđene GUP-om mogu se 
graditi ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke prometne površine, 
pješačke staze, pješačko-biciklistički mostovi, parkovi, infrastruk-
turna mreža, manje infrastrukturne građevine (elektrodistribucijske 
trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna vozila na električni 
pogon i sl.), spremnici za komunalni otpad i vatrogasne postaje te 
uređaji i mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka. Postava reklam-
nih i info panoa te pokretnih naprava omogućuje se na površinama 
svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom.

--- stranica 30 ---

30
Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA 
INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3a. Promet, predviđa se gradnja i 
uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih 
ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i bicik-
lističkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formir-
anje nove mreže javnih urbanih prostora.
5.2.	 Prometna i 
komunalna 
infrastrukturna 
mreža –  
3a) Promet
Prema navedenom prikazu za postojeće ulice uz i neposredno uz 
lokaciju utvrđene su sljedeće kategorije:
• Postojeća Maksimirska ulica – u kategoriji glavne gradske ulice, 
širine koridora od približno 28 m;
• Postojeća Ul. Svetice  – u kategoriji glavne gradske ulice, širine 
koridora približno 34 m;
• Postojeća Ul. Divka Budaka – u kategoriji glavne gradske ulice, 
širine koridora približno 44 m;
• Javni promet – tramvajski, odvija se Maksimirskom ulicom i Ul. 
D. Budaka (veće okretište tramvaja nalazi se na jugoistočnoj 
strani – okretište „Borongaj“, na kojem se danas okreću dnevne 
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a. Promet

--- stranica 31 ---

31
tramvajske linije broj 1, 9 i 17, a na sjevernoj strani uz Maksimirsku 
ulicu, ispred ulaza u Park Maksimir, nalazi se manje okretište, na 
kojem se trenutno okreće dnevna tramvajska linija broj 5).
• Javni promet – autobusni odvija se Ulicom Svetice (stajalište 
autobusa nalazi se na kolniku uz sami kompleks SRC Svetice i 
neposredno uz bivši glavni pješački ulaz u kompleks).
• Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema 
namjeni prostora i stupnju konsolidiranosti područja u skladu s 
urbanim pravilom i čl. 39. Odluke.

--- stranica 32 ---

32
Broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) propisan je člankom 
39. Odluke.
Broj PGM-a, kada to nije određeno urbanim pravilom ove odluke, 
određuje se na 1000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o 
namjeni prostora u građevini. U bruto izgrađenu površinu za izračun 
PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.
Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, 
ne može odrediti prema navedenom normativu, odredit će se po 
jedan PGM za:
• hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;
• sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan 
autobus na 400 mjesta;
• ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta 
Iznimno, za građevine javne i društvene namjene u visokokon-
solidiranom području označenom s 1.1., 1.2., 1.7. i 1.8. na kartograf-
skom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj PGM-a određuje se 
prema mogućnostima lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i ogran-
ičenja u prostoru.
Pri određivanju broja PGM moguće je smanjiti normative kod gradnje, 
dogradnje i rekonstrukcije, i to:
1.	
u središnjem dijelu grada i u već sagrađenim dijelovima grada, 
vodeći pri tom računa o vrijednostima i ograničenim mogućnos-
tima prostora, tako da se pri određivanju broja PGM može pre-
dvidjeti isti PGM za različite vrste i namjene objekata i različito 
vrijeme njihova korištenja,
2.	
u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni 
linijski prijevoz ili gradnja javnih garaža,
3.	
u prostorima grada s objektima različitih namjena, vodeći pri 
tome računa o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni 
trebaju veći broj PGM.
Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje bez al-
ternativnog smještaja vozila, što ne uključuje uplatu za nedostajuća 
PGM.
Površine za gradnju „Park & Ride“ (P+R) parkirališta i javnih garaža 
namijenjenih pružanju kombinirane usluge prijevoza korištenjem 
parkirališta i javnog prijevoza putnika označene su na kartografskom 
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 
- 3a. Promet. P+R parkirališta i javne garaže mogu se graditi i uz sve 
terminale i stajališta javnog prijevoza izvan gradskog središta. 
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta za bicikle (broj PGMB) 
za vrste građevina za koje je propisan posebnim propisom o bicik-
lističkoj infrastrukturi određuje se u skladu s Pravilnikom o bicik-
lističkoj infrastrukturi (NN 28/16).
5.3.	 Uvjeti za 
parkirališta  
i garaže

--- stranica 33 ---

33
Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA 
INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3b. Energetski sustav, pošta i 
sustav elektroničkih komunikacija, iznad zone zahvata planiran je 
radijski koridor Sljeme-Žitnjak. Unutar zahvata nalazi se magistralni 
parovod postojeći i planirani. Magistralni plinovod nalazi se u ulici 
Svetice, i Ul. D. Budaka i unutar sportsko-rekreacijskog centra /SRC 
Svetice/ kao i plinska redukcijska stanica pod nazivom PRS “Stadion 
Maksimir”. DTK mreža prolazi dijelom u Ulici Svetice i Maksimirskom 
cestom. Unutar pratećeg objekta na okretištu “Borongaj” nalazi se 
Pošta - poštanski ured 10108 (vidi grafički dio Programa).
—
— Zbog položaja radijskog koridora potrebno je u postupku loka-
cijske dozvole zatražiti posebne uvjete nadležnog tijela.
—
— Dio postojećeg parovoda koji predstavlja ograničenje za gradnju 
moguće je izmjestiti prema posebnim uvjetima nadležnog tijela.
—
— Dio magistralnog plinovoda i PRS moguće je izmjestiti prema 
posebnim uvjetima nadležnog tijela.
5.4.	Prometna i 
komunalna 
infrastrukturna 
mreža – 3b) 
Energetski 
sustav, pošta 
i sustav 
elektroničkih 
komunikacija
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih 
komunikacija

--- stranica 34 ---

34
Prema kartografskom prikazu GUP-a 3. PROMETNA I KOMUNALNA 
INFRASTRUKTURNA MREŽA, 3c. Vodnogospodarski sustav i 
postupanje otpadom, u široj zoni nalaze se magistralne trase 
odvodnih kanala (u Maksimirskoj cesti i ul. Svetice), te dijelom i na 
okretištu “Borongaj”. Vodoopskrbni cjevovod nalazi se u Ul. Svetice 
i Maksimirskoj cesti te unutar pristupne prometnice unutar uže 
zone. Prema Odluci o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, 
Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (SGGZ 21/2014) i kartografskom 
prikazu GUP-a, zona obuhvata SRC Svetice ne nalazi se unutar za-
štite izvorišta. U zoni zaštite izvorišta nalazi se samo mali dio šireg 
obuhvata - koridor Ul. D. Budaka (vidi kartografski prikaz 3c).
5.5.	Prometna i 
komunalna 
infrastruk-
turna mreža 
– 3c) Vodno­
gospodarski 
­sustav i 
­postupanje s 
otpadom
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 3 Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom

--- stranica 35 ---

35
Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-ar-
hitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem kon-
solidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.
Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice 
razlikuju se tri područja konsolidacije:
—
— visokokonsolidirana područja,
—
— konsolidirana područja,
—
— niskokonsolidirana područja.
Urbanim pravilima se određuju uvjeti provedbe svih zahvata u 
prostoru i smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za koje 
su obuhvati određeni GUP-om.
Na sve zahvate u prostoru u cilju smanjenja rizika, prijetnji i 
opasnosti za život i zdravlje u slučaju katastrofa i velikih nesreća, 
terorizma i ratnih razaranja primjenjuju se odgovarajuće Mjere 
sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš iz članka 98. Odluke.
Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA 
KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4a. Urbana 
pravila.
Omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje ob-
novljivih izvora energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na 
kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na 
MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 
VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA. Omogućuje 
se istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda u energetske svrhe 
sukladno posebnim propisima.
Gradnja helidroma, reciklažnih dvorišta, manjih komunalnih baza i 
drugih manjih infrastrukturnih i manjih komunalnih građevina odredit 
će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propoz-
icije iz urbanih pravila.
Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje 
nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene i 
nije ih moguće smjestiti unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
Unutar prostora rezervacije proširenja postojeće ulice do realizacije 
proširenja ulice moguće je osigurati pristup građevini i urediti travn-
jak, bez sadnje visoke vegetacije.
Građevine se mogu graditi samo uz rješenje priključka na prometnu 
površinu (prema članku 38. Odluke), priključaka na mrežu za opskrbu 
električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i 
rješenjem prometa u mirovanju, u skladu s odredbama Odluke.
5.6.	Urbana pravila 
– Opće odredbe 
(čl. 56 Odluke)

--- stranica 36 ---

36
U skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, 
lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te u skladu 
s korištenjem i namjenom prostora i prema kriterijima prostornog 
uređenja i stabilnosti urbane matrice predmetni obuhvat prema kar-
tografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE 
I ZAŠTITU PROSTORA, 4a. Urbana pravila, nalazi se u visokokon-
solidiranom gradskom području, za koje je utvrđeno urbano pravilo: 
Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa (1.8.). Za zaštitu i uređenje 
cjelovitog kompleksa primjenjuju se odrednice čl. 65. Odluke.
Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa (1.8.)
Opća pravila:
—
— zaštita, čuvanje i uređenje vrijednosti kompleksa kao cjeline;
—
— očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, 
elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih 
zelenih površina (parkova i park - šuma);
—
— na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode, na 
kulturnim dobrima i na nalazištima strogo zaštićenih i 
ugroženih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgo-
varajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE 
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH 
KULTURNIH DOBARA Odluke;
Detaljna pravila:
—
— gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji 
osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i 
prema Programu i normativima osnovne namjene; parkirališne 
potrebe rješavati prema normativima Odluke; parkirališta i garaže 
smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih 
zelenih površina;
—
— visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje unutar 
kompleksa;
—
— gradnja (interpolacija) novih građevina prema javnom arhitek-
tonskom natječaju osim ako člankom 99. Odluke nije određeno 
drugačije;
—
— rekonstrukcija građevina moguća je u funkciji osnovne namjene i 
uz zadržavanje uređenih zelenih površina;
—
— iznimno, za prostor SRC Svetice promet u mirovanju moguće je 
rješavati u kontaktnoj zoni, a pri određivanju broja PGM može se 
računati na preklapanje u korištenju;
—
— pri rekonstrukciji i/ili gradnji novog nogometnog Stadiona u 
Maksimiru (unutar SRC Svetice) omogućuje se izgradnja i uređenje 
sportskih i pratećih sadržaja (poslovne namjene i trgovački 
kompleksi, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene te druge 
namjene); pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja nije 
propisan.
5.7.	 Uvjeti za 
korištenje, 
uređenje i 
zaštitu prostora 
– 4a) Urbana 
pravila

--- stranica 37 ---

37
KARTOGRAFSKI PRIKAZ 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - 4a. Urbana pravila

--- stranica 38 ---

38
Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, 
UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b. Procedure urbano-prostor-
nog uređenja, za predmetno područje nije obavezna izrada urban-
ističkog plana uređenja, kao niti javnog natječaja.
Za predmetni prostor nije grafički označena i određena obaveza 
javnog natječaja, ali obaveza javnog natječaja proizlazi iz urbanog 
pravila i mjera provedbe plana (čl. 65. i 99. Odluke).
5.8.	Uvjeti za 
korištenje, 
uređenje i 
zaštitu prostora 
– 4b) Procedure 
urbano - 
prostornog 
uređenja
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4b. Procedure urbano - prostornog uređenja

--- stranica 39 ---

39
Mjerama provedbe GUP-a propisana je obveza provedbe javnih 
natječaja.
Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih 
površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, raspisat će se:
—
— javni urbanističko-arhitektonski natječaji za prostore/zone ozn-
ačene na kartografskom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, 
UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4b. Procedure urbano-prost-
ornog uređenja - izmjene i dopune 2025.;
—
— javni arhitektonski natječaji za odabir idejnog rješenja za zgrade i 
druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate 
u prostoru na zemljištu u vlasništvu Grada.
Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje posebnom od-
lukom Gradska skupština Grada Zagreba. (Gradska skupština Grada 
Zagreba, donijela je Odluku o uvjetima i načinu provedbe javnih 
natječaja iz područja prostornog uređenja (Sl.gl. Grada Zagreba 
17/14).)
Sukladno čl. 107. Odluke određeno je:
—
— Program za provedbu javnog arhitektonskog natječaja izrađuje 
Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena 
osoba u suradnji sa Zavodom. 
—
— Program za provedbu natječaja verificira nadležno upravno tijelo 
Grada Zagreba kao nositelj izrade, a utvrđuje gradonačelnik Grada 
Zagreba.
5.9.	 Mjere  
provedbe Plana  
(čl. 99. Odluke)

--- stranica 40 ---

40
Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, 
UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4c. Zaštićeni i evidentirani 
dijelovi prirode, unutar predmetnog obuhvata nalazi se zelenilo koje 
je ujedno i rubni dio Parka Maksimir - parkovna arhitektura (PA) 67 A* 
zaštićeni dijelovi prirode, koje je potrebno štititi sukladno posebnom 
zakonu.
5.10.	Uvjeti za 
korištenje, 
uređenje i 
zaštitu prostora 
– 4c) Zaštićeni 
i evidentirani 
dijelovi prirode
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

--- stranica 41 ---

41
Prema kartografskom prikazu GUP-a 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, 
UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4d. Nepokretna kulturna dobra, 
unutar predmetnog zahvata za provedbu javnog urbanističko-ar-
hitektonskog natječaja nema zaštićenih kulturnih dobara koje 
je potrebno štititi posebnim mjerama, osim Spomenika „Bacač 
diska“, Maksimirska cesta/Svetice, broj registra Z-6940. Zahvat 
u jugoistočnom dijelu graniči s kulturnim dobrom - gradsko 
naselje „Željeznička kolonija“, broj registra Z-1530, a u kontakt-
nom sjevernom dijelu nalazi se zaštićeni graditeljski sklop - Park 
Maksimir, broj registra Z-1528.
5.11.	Uvjeti za 
korištenje, 
uređenje i 
zaštitu  
prostora –  
4d) Nepokretna 
kulturna dobra 
IZVOD IZ KARTOGRAFSKOG PRIKAZA 4 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c. Nepokretna kulturna dobra

--- stranica 42 ---

42
Postojeći Sportsko-rekreacijski centar Svetice–Maksimir sastoji se 
od raznolikog sklopa sportskih građevina razvijanih kroz različita 
povijesna razdoblja, uključujući nogometni stadion Maksimir, po-
moćna nogometna igrališta, atletske sadržaje i bazenski kompleks, 
zajedno s pripadajućom infrastrukturom i otvorenim prostorima.
Trenutačno stanje područja obilježeno je fragmentiranom prostornom 
organizacijom, zastarjelom infrastrukturom te nedostatkom funkcion-
alne i prostorne integracije među pojedinim komponentama centra. 
Mnoge postojeće građevine i tehnički sustavi ne zadovoljavaju suvre-
mene međunarodne standarde sigurnosti, operativne učinkovitosti i 
komfora korisnika.
Otvoreni prostori unutar SRC-a uglavnom su nedovoljno iskorišteni ili 
neadekvatno oblikovani. Uočljiv je nedostatak kontinuiteta pješačkih 
ruta, a kvaliteta javnih prostora nije ujednačena. Iako veze s okolnim 
urbanim tkivom i parkom Maksimir postoje, nedostaje im jasna urbana 
artikulacija kako bi funkcionirale kao prepoznatljivi ili intuitivni ulazi.
Unatoč tim sustavnim nedostacima, područje zadržava znatan razvo-
jni potencijal zahvaljujući svojem mjerilu, položaju, dugogodišnjoj 
sportskoj funkciji i blizini vrijednih zelenih i rekreacijskih prostora. 
Trenutačno stanje stoga predstavlja jedinstvenu priliku za sveo-
buhvatnu urbanu obnovu i prostornu konsolidaciju. 
6.	 Obuhvat 
natječaja
SLIKA 25 
SRC Svetice – natječajni obuhvat, 
prije uklanjanja sportskih terena 
2019. Snimljeno: 2018.

--- stranica 43 ---

Natječajni obuhvat podijeljen je na dvije zasebne zone. Neposredna 
zona (uži obuhvat), površine približno 23 hektara, odgovara pod-
ručju namijenjenom sportu i rekreaciji (R1). Šire studijsko područje 
(širi obuhvat) odnosi se na područje namijenjeno infrastrukturnim 
sustavima (IS). Obje zone definirane su u skladu sa zakonskom 
namjenom zemljišta utvrđenom Generalnim urbanističkim planom 
grada Zagreba (GUP).
Prema službenim katastarskim podacima, uža zona obuhvaća 
sljedeće katastarske čestice unutar katastarske općine (k.o.) 
Peščenica: br. 174/1, 172, 173, 171/11, 171/12, 175, 171/10, dio 171/3, 
174/2, 171/1, 168/4 i 171/7.
Šira zona obuhvaća sljedeće katastarske čestice unutar k.o. 
Peščenica: br. 4310/1, 167/1, 507/1, 506/1, 506/2, 532/1, 169/1, 
532/3, 532/4, 532/5, 507/4, dio 4311 i 533/2. Dodatno, uključuje dio 
katastarske čestice br. 5148/1 unutar k.o. Maksimir.
Vlasništvo nad nekretninama
Grad Zagreb je punopravni vlasnik svih katastarskih čestica unutar 
definiranog obuhvata natječaja.
Na lokaciji se trenutačno nalazi nekoliko sportskih, ugostiteljskih 
i prometnih objekata: bazenski kompleks (5), nogometni stadion 
Maksimir (9), klupski objekti (12 i 14), restoran (15), zgrada termin-
ala Borongaj (24) te različiti manji infrastrukturni objekti i prateći 
komercijalni kiosci.
6.1.	 Postojeće stanje
Zatvoreni bazenski kompleks s vanjskim odbojkaškim igralištem (5) 
i spomenik „Bacač diska“ (18) moraju se zadržati i integrirati u novo 
rješenje. Za spomen-obilježje poginulim pripadnicima navijačke 
skupine Bad Blue Boys (19) potrebno je predložiti novu, odgovarajuću 
SLIKA 26 
SRC Svetice – natječajni obuhvat, 
nakon uklanjanja sportskih terena 
2019. Snimljeno: 2024.

--- stranica 44 ---

44
lokaciju unutar nogometnog kompleksa. Terminal javnog prijevoza i 
okretište Borongaj (27), zajedno s pripadajućim pratećim objektom 
(28), također se zadržavaju, uz mogućnost njihove rekonstrukcije i 
modernizacije. 
Na slici broj 27. plavi krug označava zgrade ili objekte koji se zad-
ržavaju, bijeli krug one koji se mogu rekonstruirati ili izmjestiti, a žuti 
krug one predviđene za uklanjanje ili rušenje.
Postojeće sportske i pomoćne građevine:
1.	
Atletska staza: postojeća trkačka staza duljine 400 m.
2.	
Gledalište (nasip): troredni betonsko-zemljani nasip s integrir-
anim, nedavno obnovljenim vanjskim vježbalištem (16 × 20 m) na 
zapadnoj strani.
3.	
Središnji teren: nogometni teren s prirodnom travom smješten 
unutar atletske staze.
4.	
Atletska vježbališta: dva namjenska vježbališta, odnosno 
bacačka polja, sjeverno od staze, djelomično ograđena.
SLIKA 27 
Inventar lokacije – postojeće 
sportske i pomoćne građevine.

--- stranica 45 ---

45
5.	
Bazenski kompleks: novoizgrađeni zatvoreni objekt s pri-
padajućim vanjskim odbojkaškim igralištem na umjetnoj travi.
6.	
Malonogometni teren (Futsal): ograđeni zatvoreni teren s umjet-
nom travom.
7.	
Teren u skladu s UEFA standardima: nogometni teren s umjet-
nom travom izveden prema specifikacijama UEFA-e.
8.	
Transformatorska stanica (TS): kompaktna, samostojeća jedin-
ica smještena južno od atletske staze.
9.	
Stadion „Maksimir“: glavni nogometni stadion kapaciteta 35 
123 mjesta.
10.	
Stadion „Hitrec–Kacian“: pomoćni nogometni stadion kapa-
citeta 4 000 mjesta.
11.	
Nogometni teren: pomoćno nogometno igralište smješteno 
južno od stadiona „Hitrec-Kacian“.
12.	
Klupski objekt (bivša škola): trokatnica prenamijenjena za ad-
ministrativne potrebe; evidentirana kao građevina bez značajne 
arhitektonske vrijednosti.
13.	 Južni trenažni sklop: četiri pomoćna terena (a, b, c, d) južno od 
stadiona „Maksimir“, koji obuhvaćaju dva manja i dva terena 
standardnih dimenzija.
14.	
Istočni klupski objekt: prizemna građevina istočno od 
bazenskog kompleksa; evidentirana kao građevina bez značajne 
arhitektonske ili konstruktivne vrijednosti.
15.	
Ugostiteljski objekt: pivnica u prizemlju smještena sjeverno od 
parkirališta terminala Borongaj; bez značajne arhitektonske 
vrijednosti.
16.	 Transformatorske stanice: tri jedinice standardnih dimenzija 
raspoređene na lokaciji.
17.	
Plinska redukcijska stanica (PRS): „Stadion Maksimir“, 
smještena južno od stadiona „Hitrec-Kacian“.
18.	
Spomenik „Bacač diska“: samostojeća brončana skulptura 
autora Vanje Radauša, smještena na raskrižju Maksimirske 
ceste i Ulice Svetice.
19.	
Spomen-obilježje BBB: brončana spomen-ploča na samosto-
jećem zidu, posvećena poginulim pripadnicima Bad Blue Boysa 
(autor: Goran Kovač); smještena u blizini zapadne tribine stadi-
ona „Maksimir“.
20.	 Prodaja ulaznica (ticket office): prizemni objekt namijenjen 
prodaji ulaznica.
21.	
Komercijalni kiosci: prodajna mjesta za tisak i osvježenje.
22.	 Kiosci za ulaznice: namjenske kabine za prodaju ulaznica.
23.	 Sjeverozapadno vježbalište: zona za fitness na otvorenom (prib-
ližno 350 m²) smještena sjeverozapadno od tribina.
24.	 Atletski moduli: tri kontejnerske jedinice namijenjena 
sportašima uz atletsku stazu.
25.	 Biciklistička infrastruktura: namjenska parkirališta za bicikliste.
26.	 Javno parkiralište: za automobile uz zapadnu tribinu stadiona.
27.	 Glavno parkiralište: za automobile i autobuse.
28.	 Prometno čvorište Borongaj: glavni terminal javnog prijevoza 
koji uključuje tramvajska i autobusna okretišta.
29.	 Zgrada terminala: dvoetažna (P+1) prateća zgrada u službi 
čvorišta Borongaj.
30.	 Infrastruktura: okolne prometne arterije i javne površine.

--- stranica 46 ---

46
Unutar obuhvata, u sjevernom dijelu uz Maksimirsku cestu, nalaze 
se vrijedne grupacije visokog zelenila, drvoredi i pojedinačna stabala 
koja je potrebno očuvati, jer čine rubni, odnosno kontaktni dio Parka 
Maksimir – zaštićenog područja u kategoriji parkovne arhitekture 
(PA–67 A*), koje se štiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti 
prirode.
Zaštićeno područje unutar obuhvata natječaja prikazano je u 
poglavlju 5.10. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“, na 
izvodu iz kartografskog prikaza 4 c) „Zaštićeni i evidentirani dijelovi 
prirode“ Generalnog urbanističkog plana (GUP).
Unutar obuhvata, na uglu Maksimirske ceste i ulice Svetice, nalazi 
se zaštićeni spomenik “Bacač diska”, Maksimirska cesta/Svetice, 
Z-6940, (autor: akademski kipar Vanja Radauš), postavljen 1957. 
godine. Spomenik se zadržava na postojećoj mikrolokaciji te se štiti 
sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 
Na preostalom dijelu obuhvata ne postoje kulturna dobra koja bi 
zahtijevala posebne mjere zaštite. Nema zaštićenih građevina ni 
evidentiranih arheoloških lokaliteta. Zaštićena kulturna dobra u 
neposrednoj blizini lokacije prikazana su u poglavlju 5.11.
6.2.	 Krajobrazne 
i prirodne 
vrijednosti
6.3.	Kulturna dobra
SLIKA 28 
Skulptura “Bacač diska”.  
Autor: Vanja Radauš.

--- stranica 47 ---

47
Natječajna lokacija iznimno je dobro povezana multimodalnom 
mrežom javnog prijevoza koja obuhvaća željezničke, tramvajske 
i autobusne linije. Tramvajske linije opslužuju sjeverni i južni rub 
obuhvata, dok se prigradsko željezničko stajalište „Maksimir“ 
nalazi približno 400 m istočno od okretišta Borongaj. Autobusne 
linije prometuju s terminala Borongaj te s raskrižja ulice Svetice i 
Maksimirske ceste, osiguravajući ključnu povezanost sa sjeverois-
točnim podsljemenskim zonama.
6.4.	Promet
SLIKA 29 
Mreža javnog prometa unutar i u 
neposrednoj blizini natječajnog 
obuhvata.
Primarna pješačka os proteže se u smjeru sjever–jug kroz središte 
obuhvata, uz nogometni teren i bazenski kompleks, te funkcionira 
kao glavni pristup za pješake i vozila. Lokacija je omeđena trima 
glavnim gradskim prometnicama: Maksimirskom cestom na sjeveru, 
Ulicom Svetice na zapadu i Ulicom Divka Budaka na jugu, uz osigur-
ane biciklističke staze duž sjeverne i zapadne granice.
Postojeći kolni pristup omogućen je s juga preko ulica Divka Budaka 
i Mije Krešića (uključujući Ulice Franje Sollara, Hitrecovu ulicu i Ulicu 
kneza Branimira) te s zapada iz Ulice Svetice. Stacionarni promet 
organiziran je na razini terena kod okretišta Borongaj, uz južnu 
stranu Maksimirske ceste, uz zapadnu tribinu stadiona te sjeverno 
od bazenskoga kompleksa. Trenutačno lokacija raspolaže s približno 
900 parkirališnih mjesta, dok se dodatna potražnja podmiruje na

--- stranica 48 ---

48
južnom parkiralištu koje je funkcionalno povezano s kompleksom 
SRC-a Svetice.
SLIKA 30 
Postojeći ulazi u SRC.
Lokacija je opremljena sveobuhvatnom i razvijenom komunalnom 
infrastrukturom. Ključni elementi sustava navedeni su u nastavku:
• Vodoopskrba i odvodnja: Magistralni vodoopskrbni cjevovodi i 
sabirni kolektori odvodnje smješteni položeni su duž ulice Svetice 
i Maksimirske ceste, uz dodatne kapacitete unutar koridora Ulice 
Divka Budaka. Vodoopskrbni cjevovodi promjera 125, 180 i 200 
mm, smješteni između atletske staze i bazenskoga kompleksa, 
moraju se zadržati.
• Elektroenergetika i komunikacije: Elektronička komunika-
cijska kanalizacija (EKK) proteže se uz južni rub Maksimirske 
ceste. Postojeća elektroenergetska infrastruktura u funkciji je, 
uključujući transformatorsku stanicu u atletskoj zoni povezanu 2 
kV vodom na mrežu u Ulici Svetice.
• Plinska infrastruktura: Dva visokotlačna plinovoda – VT 250 (3 m 
od južne granice) i VT 300 (6 m od jugoistočne granice) - moraju 
se zadržati. Nasuprot tome, dio magistralnog plinovoda južno od 
nogometnih terena i uz istočnu granicu zahtijevat će izmještanje. 
Plinska redukcijska stanica PRS „Stadion Maksimir“ može se 
rekonstruirati na postojećoj lokaciji ili premjestiti.
6.5.	Infrastrukturna 
opremljenost

--- stranica 49 ---

49
• Parovod: Postojeći magistralni parovod prolazi središnjim dijelom 
obuhvata. Važeći propisi zabranjuju gradnju iznad njegove trase, 
što predstavlja značajno prostorno ograničenje. Izmještanje 
parovoda trenutno je u tijeku; previđeno je njegovo premještanje 
na zapadni rub natječajnog obuhvata. Alternativna trasa južno 
od stadiona već je utvrđena važećom prostorno-planskom 
dokumentacijom.
Najviše točke obuhvata nalaze se uz Maksimirsku cestu, s nadmor-
skom visinom od približno 118,5 m n. v. na raskrižju ulica Svetice 
i Maksimirske ceste, do 120 m n. v. uz sjeverno pročelje stadiona. 
Visinska kota nogometnog terena unutar postojećeg stadiona iznosi 
118 m n. v., dok je zapadno parkiralište na 117,5 m n. v. Ulaz u zgradu 
bazena nalazi se na koti 116 m n. v., kao i postojeća atletska staza. Na 
južnom dijelu obuhvata (Zona D), visinska kota postojećeg parkir-
ališta iznosi 115,5 m n. v.
Tragovi ranijih krajobraznih intervencija i dalje su vidljivi u urban-
ističkoj dokumentaciji, osobito kroz zapise o visokom, vrijednom 
zelenilu uz atletsku stazu te o drvoredu jablanova koji je nekoć 
dominirao tim područjem i predstavljao jedan od njegovih prepozn-
atljivih krajobraznih elemenata. Nažalost, danas ti elementi više ne 
postoje. 
Trenutačno je visoko zelenilo, u obliku drvoreda bjelogoričnog drveća, 
prisutno uz istočnu stranu bazenskoga kompleksa. Drvored vazdazel-
enog i bjelogoričnog drveća djelomično je očuvan uz središnju 
internu prometnicu (uz ogradu) te djelomično uz nogometna igrališta 
južno od stadiona.
6.6.	Teren i prirodne 
značajke 
SLIKA 31 
Postojeće visoko zelenilo u 
središnjem dijelu obuhvata, 2025. 
Foto: Dražen Komar

--- stranica 50 ---

50
U svibnju i lipnju 2025. godine Zavod za geotehniku Građevinskog 
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvršio je geotehničke istražne 
radove za predmetni obuhvat te je na temelju njih izradio Geotehnički 
elaborat koji je prilog ovom programu. 
U sklopu Geotehničkog elaborata dane su sljedeće preporuke za 
projektiranje i izvođenje građevinskih radova:
INŽENJERSKOGEOLOŠKI OPIS TLA
Prema Osnovnoj geološkoj karti M 1:100000, list Ivanić Grad, is-
tražno područje zastupljeno je sedimentima močvarnog prapora (Ib) 
koji uključuju glinu, siltove, pijeske, šljunak, treset i lignit. 
U bušotinama su identificirani slojevi glina niske plastičnosti (CL), 
glinovitog šljunka (GC), glinovitog pijeska (SC), te lokalno i slabo 
graduiranog šljunka (GP-GC). 
PODZEMNA VODA
Tijekom bušenja uočena je prisutnost podzemne vode na dubinama 
između 3,5 m i 7,0 m, dok je u bušotini B1 zabilježeno povećanje 
vlažnosti tla ispod 15 m dubine, što ukazuje na moguće dublje 
podzemne tokove. 
Analiza podataka s piezometara Ž-7, Ž-8 i Ž-9 u razdoblju od 2006. 
do 2024. godine pokazuje izražen sezonski režim podzemne vode, 
s višim razinama u proljeće i jesen te nižima tijekom ljeta i zime. 
Piezometar Ž-9 bilježi najviše, a Ž-7 najniže vrijednosti, što ukazuje 
na prostorne razlike u hidrogeološkim uvjetima. 
Tijekom promatranog razdoblja zabilježene su sljedeće prosječne 
razine podzemne vode: u piezometru Ž-7 iznosile su 103,77 m n.m., u 
Ž-8 104,49 m n.m., dok su u piezometru Ž-9 dosezale 105,54 m n.m. 
TEMELJENJE I DUBINA ISKOPA
Prema HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012, Eurokod 7: Geotehničko 
projektiranje – 1. dio: Opća pravila – Nacionalni dodatak, minimalna 
potrebna dubina temeljenja građevinskih objekata treba iznositi 
DMIN= 0,7-0,8 m, obzirom da predmetna lokacija spada u područje 
“III“ na osnovi karte najnižih temperatura zraka u hladu za povratno 
razdoblje 50 godina (TMIN,50= -20°C). 
Predviđeno je iskope izvoditi u materijalu “C“ kategorije (kategoriza-
cija preuzeta iz dokumenta Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, 
Zagreb, 2024.), što zahtijeva pažljivo planiranje odvodnje i stabiliza-
cije građevne jame. 
Za manje zahtjevne objekte preporučuje se plitko temeljenje, dok 
se za masivne konstrukcije, zbog zahtjeva nosivosti i stabilnosti, 
6.7.	 Izvod iz 
geotehničkog 
elaborata

--- stranica 51 ---

51
preporučuje duboko temeljenje poput pilota ili temeljenja na po-
boljšanom tlu. 
SEIZMIČKA AKTIVNOST
Područje istraživanja pripada području intenziteta seizmičnosti 7° po 
MSK-64 prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske za povratni 
period od 50 godina (V. Kuk, Geofizički zavod “Andrija Mohorovičić“, 
PMF, Zagreb). 
Uvidom u Karte potresnih područja RH utvrđeno je da iznos horizont-
alnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratni period od 95 god. 
0,126g, za povratni period od 225 god. iznosi 0,180g i za povratni 
period od 475 god. iznosi 0,251g. 
ODVODNJA I ZAŠTITA GRAĐEVNIH JAMA
Potrebno je izvesti drenažni sustav uz sve ukopane dijelove građev-
ine s kontroliranim odvođenjem oborinskih i podzemnih voda u 
sustav odvodnje ili prirodni recipijent. 
Kod dubljih iskopa, preporučuje se projektiranje privremene zaštite 
građevne jame, npr. pomoću armirano-betonske dijafragme, čeličnih 
talpi ili bušenim mikropilotima, ovisno o statičkim zahtjevima i uvje-
tima gradilišta. 
Kod visokog nivoa podzemne vode, može biti potrebno i privre-
meno snižavanje razine podzemne vode pomoću crpki, s praćenjem 
utjecaja na okolne objekte. 
NADZOR
Tijekom svih faza zemljanih radova obavezan je stalni geotehnički 
nadzor. 
Geotehnički nadzor će pregledom temeljnog tla omogućiti usporedbu 
stvarnog stanja na terenu s podacima iz ovog izvješća. U slučaju 
odstupanja, uvjeti za sigurnu izvedbu radova bit će definirani suk-
ladno njegovim uputama.

--- stranica 52 ---

52
Natječajni zadatak obuhvaća izradu cjelovitog urbanističko-ar-
hitektonskog rješenja za kompleks stadiona Maksimir, Sportsko-
rekreacijski centar Svetice i prometno čvorište Borongaj.
Natjecateljima i natjecateljicama ostavlja se potpuna sloboda u 
arhitektonskom oblikovanju zgrada i otvorenih prostora. Međutim, 
pri ocjenjivanju će značajnu ulogu imati ekonomska učinkovitost i 
funkcionalna opravdanost predloženog rješenja. Prijedlozi trebaju 
obuhvatiti i šire studijsko područje te ponuditi kohezivnu strategiju 
upravljanja kolnim i stacionarnim prometom, pješačku cirkulaciju te 
cjelovito krajobrazno rješenje.
Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje izrađuje se u skladu s 
odredbama Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba, 
ovim Programom, važećim propisima, standardima i pravilima projek-
tiranja sportskih građevina te pravilima struke.
Obuhvat natječaja podijeljen je na neposrednu zonu (uža zona) i šire 
studijsko područje (šira zona). Prema Generalnom urbanističkom 
planu grada Zagreba, uža zona nalazi se u zoni R1 – Sportsko-
rekreacijska namjena (sport s gradnjom), dok se šira zona nalazi u 
zoni IS – površine infrastrukturnih sustava. 
Uža zona podijeljena je na zone A, B i C, dok je šira zona identificir-
ana kao zona D.
Natječajni postupak razlikuje dvije razine arhitektonsko-urban-
ističkog rješenja:
Anketni dio natječaja (anketna razina) obuhvaća zonu A, koja 
uključuje atletsko-rekreacijske i dvoranske sportske komplekse, te 
zonu D, prometno čvorište Borongaj. Prijedlozi za taj obuhvat imaju 
idejni karakter i nisu obvezujući; namijenjeni su definiranju vizion-
arskog okvira, a ne neposrednoj realizaciji.
Projektni dio natječaja (razina realizacije) odnosi se na zonu C – 
kompleks nogometnog stadiona Maksimir, a za koju će se izrađivati 
cjelovita projektno tehnička dokumentacija za izvedbu projekta, sve 
na temelju pobjedničkog natječajnog rješenja.
Na temelju trenutačnog korištenja lokacije i budućih strateških 
planova program je raspoređen na sljedeći način:
Zona A	 Atletika, rekreacija i dvoranski sportovi 
Razvoj svih sadržaja unutar ove zone treba biti u skladu sa 
smjernicama, uvjetima i projektnim zadatkom za atletiku i 
dvoranske sportove.
7.	 Programske 
smjernice i 
urbanističko-
tehnički 
uvjeti
7.1.	 Obuhvat zahvata

--- stranica 53 ---

53
Zona B	 Bazenski kompleks 
Ova je zona u potpunosti razvijena i izgrađena te se kao 
takva zadržava.
Zona C	 Kompleks nogometnog stadiona Maksimir 
Svi sadržaji i zahvati unutar ove zone trebaju biti u sk-
ladu sa smjernicama, uvjetima i projektnim zadatkom 
za nogometni stadion Maksimir te njegovu prateću 
infrastrukturu.
Zona D	 Infrastruktura i prometno čvorište Borongaj 
Ova zona obuhvaća infrastrukturne sustave, intermodalno 
prometno čvorište Borongaj te mrežu glavnih gradskih 
prometnica koje graniče s obuhvatom natječaja.
SLIKA 32
Zone natječajnog obuhvata
Podjela uže zone na tri funkcionalne cjeline - zona A, B i C - smatra 
se okvirnim prijedlogom prostorne organizacije. Odstupanja i pri-
lagodbe njihovih međusobnih granica dopuštaju se isključivo radi 
unapređenja urbanističke, arhitektonske i funkcionalne kvalitete 
rješenja.

--- stranica 54 ---

54
Zadani program za svaku pojedinu zonu treba se zadržati, s obzirom 
na važnost tih granica u daljnjim fazama izdavanja akata za provedbu 
dokumenata prostornog uređenja te budućeg upravljanja prostorom 
i korištenja prostora. Prijenos ili zamjena programskih elemenata 
između zona nisu dopušteni.
Sve predložene prilagodbe granica trebaju biti jasno grafički 
prikazane te popraćene obrazloženjem i iskazom površina zona u 
tekstualnom dijelu natječajnog rada.
KARTOGRAFSKI PRIKAZ 7 Podjela natječajnog obuhvata s urbanističko-tehničkim uvjetima

--- stranica 55 ---

55
Tlocrtna površina (TP) jest površina dobivena vertikalnom projekci-
jom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih 
dijelova građevina, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući 
nadzemni dio podzemne etaže te nadstrešnice i terase u prizemlju 
kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.
Građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade jest zbroj površina 
mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk 
i uvučeni kat), određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s 
oblogama.
Regulacijska linija definira granicu između javne prometne površine 
(ulice) i građevne čestice.
Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih 
građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, 
izražen u postotku.
Zona A razrađuje se na anketnoj razini, u skladu s točkom 2.1. Uvjeta 
natječaja. Zona obuhvaća sljedeće ključne sadržaje: Atletski stadion 
(A1), Vježbalište na otvorenom (A2), Rukometnu dvoranu (A3) te 
Multifunkcionalnu sportsku dvoranu za futsal i košarku (A4). Svi sad-
ržaji trebaju biti projektirani u skladu s programskim smjernicama i 
projektnim zadatkom navedenima u nastavku.
OPĆE SMJERNICE
Idejno rješenje mora biti usklađeno s međunarodnim standardima 
za sportske građevine i gledališta, uz poštivanje svih relevantnih 
posebnih propisa i pravila struke. Prijedlozi trebaju uspostaviti 
skladan i homogen odnos s postojećim sadržajima centra i okolnim 
urbanim tkivom. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti univerza-
lnoj inkluzivnosti, kako bi se osigurao neometan pristup i intuitivno 
korištenje za sve osobe, uključujući osobe s invaliditetom ili osobe 
sa specifičnim zahtjevima pristupačnosti. Projekt mora poštovati 
i unaprijediti utvrđeni perivojni karakter lokacije kroz integrirano 
krajobrazno uređenje i strateško ozelenjavanje.
Odabir materijala i opreme treba biti u skladu sa suvremenim tehno-
loškim standardima, uz davanje prednosti trajnosti, jednostavnom 
održavanju i otpornosti na specifične klimatske rizike. Integracija 
obnovljivih izvora energije obvezna je radi postizanja visoke energet-
ske učinkovitosti i osiguravanja dugoročne održivosti kompleksa. U 
pogledu postojeće infrastrukture, atletsku stazu moguće je zadržati, 
obnoviti i prilagoditi standardima propisanim za predviđenu natjec-
ateljsku kategoriju ili je izmijestiti.
7.2.	 Pojmovnik
7.3.	 Projektni 
zadatak za  
zonu A:  
Atletika, 
rekreacija 
i dvoranski 
sportovi

--- stranica 56 ---

56
Konačni kompleks mora omogućiti neometano korištenje svim skupi-
nama korisnika. Autori i autorice pozvani su predložiti strategiju 
funkcionalnog ograđivanja kojom se jasno definira operativni 
obuhvat kompleksa; njezin položaj ne mora nužno pratiti granicu 
posjeda ako se time postiže učinkovitije funkcionalno usklađenje. 
Natječajni prijedlozi, u primjenjiovom opsegu trebaju biti u skladu 
sa smjernicama zaštite od požara i tehničkim propisima opisanim u 
poglavlju 8. ovog Programa.
URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI
Ukupna površina zone za atletiku, rekreaciju i dvoranske sportove 
iznosi približno 76.285 m² (7,63 ha), prema službenoj katastarskoj 
podlozi.
GRAĐEVINSKI PRAVAC, IZGRAĐENOST I BRUTO POVRŠINA
Zona gradnje nije definirana; međutim, sve predložene građevine 
trebaju biti odmaknute od regulacijske linije. Rukometna i multifunk-
cionalna dvorana trebaju biti smještene u južnom dijelu zone A, južno 
od zgrade postojećeg bazena. Natječajni rad treba definirati ulazni 
trg te prostornu organizaciju planiranih sportskih borilišta i svih 
pomoćnih građevina prema Projektnom zadatku.
Maksimalni postotak izgrađenosti, kao i koeficijent iskoristivosti, 
nisu propisani. Bruto izgrađena površina (GBP) za objekte A1, A3 i A4 
može biti do 35% veća od neto korisne površine.
VISINA GRAĐEVINA
Visina građevina nije propisana, već se određuje u skladu s funkcion-
alnim i sportskim zahtjevima. Izgradnja podzemnih etaža dopuštena 
je u tehničke svrhe ili za potrebe parkiranja. 
PRIRODNI TEREN
Minimalna površina prirodnog terena nije propisana.
Krajobrazno rješenje može uključivati autohtone, nealergene vrste 
usklađene s okolnom florom. Natjecatelji i natjecateljice potiču se na 
integraciju rješenja temeljenih na prirodi (NBS), poput kišnih vrtova, 
radi maksimiziranja zelenih površina uz prometnice i rekreacijske 
zone.

--- stranica 57 ---

57
PROMET U MIROVANJU (AUTOMOBILI I BICIKLI)
Sukladno GUP-u grada Zagreba, potrebe za parkiranjem za SRC 
Svetice mogu se rješavati unutar neposredne kontaktne zone, uz 
preklapanje i zajedničko korištenje površina. Također je određeno 
da se potreban broj PGM-a određuje prema mogućnostima lokacije, 
uzimajući u obzir vrijednosti i ograničenja u prostoru. GUP grada 
Zagreba omogućuje smanjenje propisanih normativa u gradskim 
prostorima u kojima postoji javni linijski prijevoz ili se planira gradnja 
javnih garaža, kao što je ovdje slučaj. 
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta:
• Atletski stadion: osigurati maksimalno 30 parkirališnih mjesta, 
na terenu ili u podzemnoj garaži, isključivo za osoblje, trenere te 
osobe s invaliditetom.
• Rukometna i multifunkcionalna sportska dvorana: manji broj PM i/
ili PGM za potrebe zaposlenika, trenera i sl. te osoba s posebnim 
potrebama moguće je smjestiti unutar gabarita dvorana ili u zoni 
dvoranskog sporta.
• Vježbališta na otvorenom (rekreacija): zbog blizine javnog prije-
voza ne predviđaju se parkirališna mjesta
• Logistika događanja: parkiranje tijekom događanja biti će 
omogućeno u javnoj garaži na području terminala Borongaj. 
Budući da se događanja u zonama A i C neće podudarati, biti će 
moguće koristiti i podzemnu garažu unutar nogometnog kom-
pleksa (Zona C) kao i parkirališne površine ili druge otvorene 
vanjske prostore u Zoni C za parkiranje TV kamiona.
• Tehnički standardi: Nagib rampi ne smije prelaziti 15% za 
natkrivene, odnosno 12% za nenatkrivene rampe. Standardna 
parkirališna mjesta su 2,5 x 5,0 m, pri čemu najmanje 5% mjesta 
mora biti rezervirano za osobe s invaliditetom (4,0 x 5,0 m za 
pojedinačna mjesta; 6,5 x 5,0 m za dvostruka mjesta s tam-
pon-zonom od 1,5 m). Širina kolnika mora osigurati minimalni 
slobodni prostor od 5,6 m za prolaze između redova pri okomitom 
parkiranju (90°).
• Održivost: Radi ublažavanja učinka urbanih toplinskih otoka po-
trebno je primjenjivati vodopropusne površine i porozni asfalt.
• Biciklistička mobilnost: Očekuje se značajan udio biciklističkog 
prometa. Potrebno je unutar Zone A smjestiti oko 400 natkrivenih 
parkirališnih mjesta za bicikle, ravnomjerno raspoređenih na lo-
gičnim točkama pristupa.
PRISTUP I CIRKULACIJA
• Atletski kompleks: Glavni pješački ulaz preporuča se na zapadnoj 
granici iz ulice Svetice, što podrazumijeva formiranje integriranog 
ulaznog trga. Mogu se osigurati sekundarne točke pristupa za 
klubove i tehničko osoblje. Glavni kolni pristup preporuča se iz 
ulice Divka Budaka na jugu, dok je pristup hitnim službama moguć 
i sa zapadne strane preko upuštenih rubnjaka.
• Sportske dvorane: Kolni pristup preporuča se s južne strane, a 
pješački pristupi mogući su s istočne, južne i zapadne granice radi 
osiguravanja protočne i funkcionalne cirkulacije unutar lokacije.
• Svi kolni pristupi predloženi natječajnim rješenjem moraju 
omogućiti prostorni integritet pojedinih sportskih cjelina u Zoni A.

--- stranica 58 ---

58
Atletski stadion
Atletski stadion planiran je kao objekt Kategorije II u skladu sa 
standardima Svjetske atletike (World Athletics – WA) te obuhvaća 
profesionalnu trkačku stazu, borilišta za bacačke i skakačke discip-
line te prateće trenažne sadržaje. Glavno arhitektonsko obilježje jest 
natkrivena tribina s približno 2.000 pojedinačnih preklopnih sjedala, 
pri čemu sva sjedala moraju biti u potpunosti natkrivena. Gledališna 
sjedala moraju biti fiksirana za podlogu, numerirana te izrađena od 
nesalomljivih i samogasivih materijala, s minimalnom visinom naslona 
od 30 cm. 
PRISTUP I UNIVERZALNI DIZAJN 
Cirkulacija publike mora biti u potpunosti usklađena s Pravilima o 
infrastrukturi stadiona Svjetske atletike (WA), uz primjenu međun-
arodno priznatih piktograma za usmjeravanje gledatelja prema 
pripadajućim sektorima. Sve rampe i ulazi moraju biti projektirani u 
skladu s načelima univerzalne pristupačnosti. Stadion mora osigurati 
najmanje 5% ukupnog kapaciteta (100 mjesta) za gledatelje s invalid-
itetom i njihovu pratnju, uz neometan pogled na borilište i semafor. 
Posebna mjesta za gledatelje oštećena vida trebaju biti smještena u 
donjim redovima, u neposrednoj blizini borilišta, te povezana sa susta-
vom audio-deskripcije. Namjenski sanitarni i ugostiteljski sadržaji 
moraju se nalaziti u neposrednoj blizini tih pristupačnih sektora. 
SADRŽAJI ZA GLEDATELJE 
Sanitarni čvorovi moraju biti ravnomjerno raspoređeni po stadionu, 
uz primjenu omjera 70:30 (muškarci/žene), i to: jedan zahod na 250 
muškaraca, jedan pisoar na 125 muškaraca te jedan zahod na 125 
žena, uz obvezne umivaonike u svakom predprostoru. Za gledatelje 
s invaliditetom mora se osigurati jedan prilagođeni sanitarni čvor na 
svakih 15 korisnika.
Ugostiteljski sadržaj stadiona obuhvaća prostor površine od 35 m² 
integriran u tijelo tribine, minimalne dubine 4 metra i s odvojenim 
zonama za pripremu i posluživanje na šanku. Namijenjen je sportašima 
tijekom svakodnevnih treninga te gledateljima tijekom događanja. 
SIGURNOST I TEHNIČKI SUSTAVI 
Prostorija za prvu pomoć mora biti jasno označena i pozicionirana 
tako da omogući brz pristup  gledateljima i hitnim službama, a hodnici 
dimenzionirani za prolaz nosila i invalidskih kolica.
Tehnički zahtjevi uključuju elektronički videozaslon visoke razlučivosti 
za prikaz rezultata, ponovljenih snimki, reklama i drugih vizualnih 
sadržaja te cjeloviti sustav razglasa sposoban za neovisan rad putem 
sustava neprekidnog napajanja (UPS).
A1

--- stranica 59 ---

59
Rasvjeta stadiona mora osigurati ujednačenu osvijetljenost za 
emitiranje u visokoj razlučivosti (HD) na cijelom borilištu, uz potporu 
namjenskog rezervnog generatora radi sprječavanja prekida u radu. 
Središnji teren planira se izvesti od prirodne trave, s naprednim susta-
vom odvodnje, priključkom na sustav odvodnje te sustavom navod-
njavanja. U skladu s održivim standardima, sustav treba dati prednost 
prikupljanju i korištenju kišnice za navodnjavanje. Sva natjecateljska 
mjesta borilišta i startne pozicije (skakališta i bacački krugovi) moraju 
biti opremljeni integriranom elektroinstalacijom i infrastrukturom za 
mreže velikih brzina.
A1
 PROGRAM ZA ATLETSKI STADION II. KATEGORIJE 
ID
OPIS SADRŽAJA
JED.
KOL.
PROSTORI ZA SPORTAŠE I SLUŽBENE OSOBE
Kao podrška atletskom borilištu na otvorenom, unutar,  
ispod tribina ili prema rješenju natjecatelja, trebaju se 
integrirati specijalizirani zatvoreni prostori koji uključuju: 
svlačionice, sanitarne čvorove, administrativne urede te sve 
potrebne prateće prostorije za sportaše, službene osobe i 
održavanje objekta.
ATLETSKA BORILIŠTA
Natjecateljska borilišta: 
A1.1
Standardno ovalno trkalište duljine 400 m s 9 staza, uz 
bočne ravne staze za utrke na 100 m i 110 m s preponama 
(istočna staza za trening; zapadna za natjecanja)
pc.
1
A1.2
Jama s vodom za utrke na 3.000 metara sa zaprekama 
(steeplechase)
pc.
1
A1.3
Borilište za skok u dalj i troskok s doskočištem na oba kraja*
pc.
2
A1.4
Borilište za skok u vis
pc.
2
A1.5
Borilište za skok s motkom s osiguranim doskočištem na oba 
kraja*
pc.
2
A1.6
Kombinirano borilište za bacanje diska i kladiva 
(koncentrični ili zasebni krugovi)
pc.
1
A1.7
Borilište za bacanje koplja (na oba kraja terena, minimalna 
duljina zaletišta 33,5 m)
pc.
2
A1.8
Borilište za bacanje kugle*
pc.
2
*Dva borilišta moraju biti orijentirana u istom smjeru i 
smještena jedno uz drugo kako bi se omogućilo istovremeno 
natjecanje dviju skupina u usporedivim uvjetima.
Sadržaji za zagrijavanje:
Sadržaji za zagrijavanje i trening planiraju se izvan glavnog 
borilišta. Moraju uključivati nadstrešnicu (minimalna 
veličina 3 x 4 m) za zaklon bacačke platforme za sportaše 
u invalidskim kolicima. Smjer bacanja mora biti orijentiran 
istok–zapad, uz primjenu strogih mjera zaštite pješaka.
A1.9
Ravna staza za zagrijavanje od 120 m s četiri staze 
(minimalna širina staze 1,22 m) i pripadajućim zavojem za 
zagrijavanje.
pc.
1
A1.10
Kombinirano polje za bacanje diska, kladiva i koplja
pc.
1

--- stranica 60 ---

60
A1.11
Borilište za bacanje kugle
pc.
2
A1.12
Borilišta za skakačke discipline
pc.
1
SVLAČIONICE ZA SPORTAŠE I TRENERE
A1.13
Svlačionice za sportaše sa sanitarnim čvorom; 6 x 50 m²
m²
300
A1.14
Pristupačne svlačionice za parasportaše sa sanitarnim 
čvorom; 2 x 35 m²
m²
70
A1.15
Svlačionice za trenersko osoblje sa sanitarnim čvorom;  
6 x 18 m²
m²
108
CENTAR ZA PRIJAVU (CALL ROOM)
A1.16
Natkriveni centar za prijavu s tartanskom podlogom i ulazom 
u arenu (kapacitet 50 osoba)
m²
100
ZATVORENI ATLETSKI TRENAŽNI PROSTOR
Klimatizirani prostor od 1.000 m² (cca 100 x 10 m) osigurava 
infrastrukturu za zimski trening. Potrebno je osigurati zid 
za bacanje i prostor za pješčano doskočište za skok u dalj s 
pokrovnim panelima
A1.17
Unutarnje trkalište (6 staza, svaka širine 1m, 80 m sprinta + 
10 m izlaza na oba kraja)
m²
1,000
A1.18
Skladište specijalizirane opreme
m²
40
A1.19
Sanitarni čvorovi (muški/ženski)
m²
24
A1.20
Zaštićeni izlazni tunel prema stadionu (potpuno pristupačan)
m²
40
A1.21
Satelitski zahod na izlazu iz tunela
m²
4
PROSTORI ZA SUCE
A1.22
Dvostruke svlačionice za mješovite sudačke timove; 2 x 45 
m² (kapacitet 7 osoba sa sanitarijama i opremom)
m²
90
MEDICINSKI I ANTI-DOPING BLOK
Ove prostorije moraju imati zaštićen, izravan pristup 
borilištu i svlačionicama
A1.22
Prostorija za medicinsku pomoć i prvu pomoć
m²
30
A1.23
Postaja za kontrolu dopinga (mogućnost podjele mobilnim 
pregradama)
m²
30
OBRADA PODATAKA I SIGURNOST
A1.24
Prostor za mjerenje i obradu podataka (smješten na gornjoj 
etaži)
m²
90
A1.25
Nadzorna soba i komandni centar (CCTV/Command Center)
m²
30
PROSTORI ZA GLEDATELJE
KAPACITET TRIBINA
A1.26
Ukupni kapacitet: 2.000 natkrivenih mjesta (uključujući VIP i 
pristupačna mjesta)
VIP SADRŽAJI
A1.27
Namjenska VIP sjedala (integrirana u tribinu, bez loža), 100 
kom

--- stranica 61 ---

61
A1.28
VIP Lounge i uslužni prostor (izračunato 1 m²/osobi + 
catering)
m²
150
SADRŽAJI ZA GLEDATELJE
A1.28
Opći sanitarni čvorovi (muški/ženski)
m²
40
A1.29
Pristupačni sanitarni čvorovi (2M + 1Ž); 3 x 5 m²
m²
15
A1.30
Integrirani ugostiteljski objekt (pristupačan svima)
m²
35
A1.31
Postaja prve pomoći za gledatelje
m²
20
MEDIJSKI PROSTORI
AKREDITACIJE I INFORMACIJE
A1.32
Pult za akreditacije/informacije: prostor za prijavu medija
m²
15
MEDIJSKA TRIBINA
A1.33
Natkrivena tribina za medije s najmanje 20 mjesta, od kojih 
50% mora biti opremljeno stolovima i priključcima.
KOMENTATORSKA MJESTA
A1.34
Komentatorske kabine: najmanje 10 mjesta za TV i radijske 
komentatore, s optimalnim pogledom na cilj
PRESS CENTAR
A1.35
Radna prostorija za medije: funkcionalan prostor s najmanje 
35 radnih mjesta
m²
150
A1.36
Zona za fotografe: prostor za 15 fotografa s pristupom 
brzom internetu
m²
50
A1.37
Dvorana za konferencije za novinare: polivalentni prostor 
kapaciteta 50 mjesta
m²
200
A1.38
Sanitarni čvorovi za medije (muški/ženski); 2 x 3 m²
m²
6
A1.39
Platforme za kamere: glavna platforma minimalnih dimenzija 
6 x 2 m s fiksnim pozicijama
m²
12
A1.40
OB kombi zona (Outside Broadcast): 600 m² asfaltirane 
površine za reportažna kola (računa se na preklapanje u 
korištenju sa Zonom C)
m²
600
A1.41
TV studiji (jedan zatvoreni, jedan otvoreni uz teren), svaki 
površine 25 m²
m²
50
OSTALE PROSTORIJE
ADMINISTRATIVNI I KLUPSKI PROSTORI
A1.42
Ulazni lobi: recepcija, prodaja ulaznica te cafe/bistro
m²
100
A1.43
Uredi osoblja: sklop od 8 ureda (svaki površine 20 m²), 
uključujući 1 pristupačnu jedinicu
m²
160
A1.44
Sanitarni čvorovi za osoblje (muški/ženski); minimalne 
površine 2 x 25 m²
m²
50
A1.45
Ured za upravljanje događanjima (Event Management)
m²
20

--- stranica 62 ---

62
PROSTORI ZA VRHUNSKE SPORTAŠE (PERFORMANCE)
Za visokoperformansno treniranje i oporavak:
A1.46
Teretana i prostor za kondicijsku pripremu sa spremištem
m²
500
A1.47
Zona za oporavak: saune i termalne zone (muški/ženski) 2 x 
40m²
m²
80
A1.48
Sportska fizioterapija: prostor za tretmane i masažu
m²
25
TEHNIČKE SLUŽBE I ODRŽAVANJE
Cjelovita potpora službi osiguranja, redarske službe i 
upravljanju zgradom:
A1.49
Prostorije za operativno osoblje: prostor za sastanke, 
svlačionice redara i osiguranje
m²
120
A1.50
Tehnički sustavi (strojarstvo/elektrika/IT): centralne 
strojarnice
m²
100
A1.51
Skladište sportske opreme: veliko skladište s unutarnjim i 
vanjskim pristupom
m²
200
UKUPNA NETO POVRŠINA ZATVORENOG PROSTORA
m²
3,942
A1
dodatak za komunikacije i zidove – cca 35% neto površine
BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA STADIONA (GBP), max.
m²
5,322

--- stranica 63 ---

63
Vježbalište na otvorenom / Fitness park
Postojeća zona za vježbanje na otvorenom (street workout) i fitness 
park, koja se trenutačno nalazi sjeverozapadno od atletske staze, 
obvezan je funkcionalni element ove zone. Iako je njezina prisutnost 
obvezna, vježbalište se može izmjestiti ako se njegov sadašnji položaj 
pokaže nesukladnim predloženom arhitektonsko-urbanističkom 
rješenju.
Vježbalište na otvorenom treba osigurati rekreacijsko okruženje 
za sve generacije te biti strukturirano u tri zasebne funkcionalne 
cjeline:
• Zona za mlade: namijenjena mlađim dobnim skupinama.
• Zona za starije: prilagođena starijim korisnicima radi održavanja 
pokretljivosti i kondicije.
• Vježbalište: specijalizirano područje za vježbanje vlastitom 
težinom (bodyweight training), koje uključuje elemente gimnastike, 
atletike i parkoura.
U slučaju prijedloga izmještanja, unutar kompleksa mora se osigurati 
odgovarajući objedinjeni prostor površine do 1.500 m².
Inovativno programiranje rekreacijskih sadržaja  
i klimatska otpornost
Radi optimizacije korištenja ograničene površine obuhvata, natjec-
atelji i natjecateljice potiču se na aktiviranje eventualnih ravnih 
krovova sportskih dvorana u rekreacijske svrhe. Potencijalni krovni 
sadržaji uključuju staze za trčanje (jogging), vanjska gimnastička 
vježbališta i manja polivalentna igrališta, pod uvjetom da imaju 
neovisan i siguran pristup. Dodatni prijedlozi rekreacijskih sadržaja 
također su dobrodošli.
Kao odgovor na sve izraženiji toplinski stres, sve multifunkcionalne 
zone moraju integrirati zasjenjena područja putem arhitektonskih ili 
prirodnih rješenja. Radi ublažavanja posljedica ekstremnih oborins-
kih događaja, projekt mora dati prednost vodopropusnim površinama 
i poroznim podlogama kako bi se osiguralo održivo upravljanje obor-
inskim vodama.
A2
SAŽETAK PROGRAMA ZA STREET WORK OUT PARK / FITNESS PARK
 
 
Vježbalište na otvorenom mora osigurati rekreacijsko 
okruženje za sve generacije te biti strukturirano u tri zasebne 
funkcionalne zone, kako slijedi:
A2.1
Junior zona (za mlađe uzraste)
A2.2
Senior zona (za starije uzraste)
A2.3
Vježbalište / Street Workout zona
A2
UKUPNA POVRŠINA NA OTVORENOM
m²
1,500
A2

--- stranica 64 ---

64
Rukometna dvorana
Rukometna arena smješta se u južnom dijelu zone A, južnije od 
bazenskog kompleksa, kao središte za rukomet, osiguravajući in-
frastrukturu najviše razine za omladinske škole, treninge vrhunskih 
klubova i nacionalne selekcije. Ovaj reprezentativni objekt namijenjen 
je podizanju razine i vidljivosti rukometa u Zagrebu i Hrvatskoj kroz 
organizaciju trenažnih procesa i velikih međunarodnih utakmica.
Arhitektonsko rješenje mora osigurati konfiguraciju s dvije dvorane: 
glavnu natjecateljsku arenu kapaciteta od 4.500 do 5.000 pretežito 
fiksnih sjedala te povezanu trenažnu dvoranu s 300 do 350 teleskops-
kih sjedala. Univerzalna pristupačnost obvezan je zahtjev, uz osigur-
anje najmanje 10 namjenskih mjesta za korisnike invalidskih kolica na 
svakih 1.000 gledatelja, uz osiguranje inkluzivne linije vidljivosti.
Sva potrebna prateća infrastruktura i administrativni uredi moraju 
biti strateški integrirani unutar tlocrta zgrade, moguće dijelom ispod 
tribina, radi optimizacije prostorne učinkovitosti. To uključuje profe-
sionalne svlačionice, prostore za oporavak te operativna sjedišta škole 
rukometa i uprave kluba. Projekt mora zadovoljiti tehničke i medijske 
zahtjeve nužne za televizijske prijenose natjecanja visoke razine.
A3
SAŽETAK PROGRAMA ZA RUKOMETNU DVORANU
 
 
GLAVNA ARENA (NATJECATELJSKA DVORANA)
Glavni prostor projektira se kao zatvorena dvorana za 
nacionalna rukometna događanja, s tribinom kapaciteta 
4.500 – 5.000 mjesta.
A3.1
Teren za igru: igralište dimenzija 40 x 20 m sa sigurnosnim 
pojasom (ukupno 50 x 30 m) i svijetlom visinom od 10 m
m²
1,500
A3.2
Gledalište i komunikacije: glavni ulaz, café/bistro i 
raspoređeni sanitarni čvorovi
m²
1,320
A3.3
Tribine: pretežito fiksna sjedala za 4.500 do 5.000 
gledatelja
m²
4,800
A3.4
VIP loža: namjenski salon s 200 mjesta, s predprostorom i 
restoranom
m²
500
A3.5
Službeni ulaz za igrače i osoblje
m²
60
A3.6
Mediji i prijenos: press centar, komentatorska mjesta i 
prostori za TV produkciju
m²
200
A3.7
Potpora sportašima i službenim osobama: četiri skupne 
svlačionice (4 x 24 m²), zajedničke kupaonice s WC-om (2 x 
20 m²); svlačionice za suce/delegate s tušem i WC-om (4 x 
15 m²); soba za suce (15 m²); svlačionice za trenere s tušem i 
WC-om (4 x 15 m²); službena natjecateljska soba (40 m²).
m²
311
A3.8
Medicinski i performans blok: prostor za medicinsku pomoć 
i kontrolu dopinga (100 m²), teretana s 20 stanica (240 m²) i 
soba za masažu (20 m²).
m²
360
A3.9
Operativni prostori: veliko skladište opreme (400 m²), 
prostorije za održavanje dvorane (400 m²) i prostorija za 
zaštitare i nadzorni centar (30 m²).
m²
830
POMOĆNA ARENA (DVORANA ZA TRENIRANJE)
A3

--- stranica 65 ---

65
Pomoćna dvorana osigurava infrastrukturu za intenzivni 
trening i može se podijeliti u dva neovisna igrališta.
A3.10
Tereni za treniranje: dvostruko područje terena 24 x 44 m 
sa specijaliziranim pregradnim zavjesama. (2 terena)
m²
2,112
A3.11
Teleskopske tribine: fleksibilne/izvlačne tribine za 300 do 
350 gledatelja.
m²
400
A3.12
Potpora sportašima i službenim osobama: četiri skupne 
svlačionice sa sanitarnim čvorovima (4 x 30 m², svaka za 
16 sportaša, 4 tuša i 2 WC-a), svlačionica za suce s tušem 
i WC-om (4 x 15 m²) te upravni uredi za vođenje natjecanja 
(40 m²).
m²
220
A3.13
Medicinski i performans blok: medicinska soba (40 m²), 
teretana s 20 stanica (240 m²) i soba za masažu (20 m²).
m²
300
A3.14
Operativni prostori: skladište opreme (60 m²) i prostori za 
održavanje (100 m²).
m²
160
A3.15
Pristup gledatelja: namjenski ulaz u trenažnu dvoranu i 
sanitarni čvorovi.
m²
600
ADMINISTRATIVNI SKLOP
Središnji uredski blok integriran unutar volumena zgrade, 
namijenjen potpori regionalnim i nacionalnim operacijama.
A3.16
Upravljanje objektom: uredi za administraciju arene i 
tehničko održavanje.
m²
70
A3.17
Nacionalni savezi: namjenska administrativna krila za 
rukometne saveze, 2 x 400 m², uglavnom organizirana kao 
niz manjih ureda.
m²
800
A3.18
Sjedište kluba: operativni uredi i uprava za matični klub, 
uglavnom organizirani kao niz manjih ureda.
m²
500
DODATNE VANJSKE USLUGE
Komercijalni i javni sadržaji s obveznim izravnim pristupom s 
javne površine. 
A3.19
Prodaja ulaznica: centralizirana blagajna i prodajno mjesto.
m²
6
A3.20
Fan Shop: maloprodajni prostor za klupske suvenire i 
sportsku opremu.
m²
40
UKUPNA NETO POVRŠINA ZATVORENOG PROSTORA
m²
15,089
A3
dodatak za komunikacije i zidove – cca 35% neto površine
BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA (GBP) DVORANE, max.
m²
20,370

--- stranica 66 ---

66
Multifunkcionalna dvorana za futsal i košarku  
Visokofunkcionalna zatvorena sportska dvorana planira se u južnom 
dijelu zone A, južno od postojećeg bazenskog kompleksa. Objekt 
je namijenjen dvostrukoj uporabi za programe futsala i košarke. U 
skladu sa suvremenim ciljevima održivosti, projekt treba uključivati 
sustave obnovljivih izvora energije te biosolarni krov. Budući da se 
termini najveće opterećenosti u zoni (A) i (C) ne odvijaju istodobno, 
dvorana će koristiti zajedničku parkirališnu infrastrukturu unutar 
kompleksa, stoga nije potrebno osigurati zasebne parkirališne 
kapacitete, izuzev eventualno manjeg broja parkirališnih mjesta za 
potrebe zaposlenika, trenera i sl. te osoba s posebnim potrebama..
A4
SAŽETAK PROGRAMA ZA MULTIFUNKCIONALNU DVORANU ZA FUTSAL 
I KOŠARKU
 
 
DVORANSKI PROSTORI I ZONE ZA SPORTAŠE
Dvorana mora imati svijetlu visinu od 12 metara do najnižeg 
stropnog elementa kako bi zadovoljila međunarodne 
standarde za dvoranske sportove.
A4.1
Glavni natjecateljski teren: područje koje obuhvaća igralište 
dimenzija 40 x 20 m s integriranim sigurnosnim zonama te 
podlogom usklađenom s natjecateljskim standardima FIBA-e 
(košarka) i FIFA-e (futsal) 
m²
2,160
Pomoćna konfiguracija za treniranje: glavni teren mora 
biti projektiran tako da se, uz primjenu podiznih pregradnih 
mreža, može podijeliti na dva paralelna trenažna terena 
dimenzija 40 x 20 m
A4.2
Kapacitet gledališta: ukupno 3.000 sjedećih mjesta 
osigurava se putem teleskopskih (izvlačnih) sustava tribina 
radi maksimiziranja fleksibilnosti dvorane
Univerzalni pristup: potrebno je osigurati namjenska mjesta 
za gledatelje s invaliditetom u omjeru od najmanje 10 mjesta 
na svakih 1.000 gledatelja, uz neometane linije vidljivosti
A4.3
Infrastruktura za igrače i službene osobe: svlačionice za 
momčadi (8 x 65 m², svaka za 20 osoba), skupni sanitarni 
čvorovi (s tuševima i zahodima, 2 x 50 m²) te svlačionice 
za službene osobe i suce s tušem i zahodom (4 x 15 m²). 
Obvezan je poseban, osiguran ulaz za igrače i stručno 
osoblje (50 m²)
m²
730
SADRŽAJI ZA GLEDATELJE
A4.4
Ulazni lobi: uključuje glavni lobi, caffe/bistro i raspoređene 
sanitarne čvorove. Sanitarni kapaciteti dimenzioniraju se 
prema omjeru 80:20 (muškarci/žene)
m²
700
Muškarci: 1 zahod na 250; 1 pisoar na 125. 
Žene: 1 zahod na 125 (s umivaonikom u svakom predprostoru)
Pristupačnost: potrebno je osigurati jedan prilagođeni 
sanitarni čvor na svakih 15 gledatelja s invaliditetom (uz 
izračun temeljen na najmanje 5 pristupačnih mjesta na 
svakih 1.000)
A4

--- stranica 67 ---

67
MEDICINSKI I PERFORMANS BLOK
Zona potpore za sportski trening i medicinsku usklađenost:
A4.5
Zona za performans: fitness dvorana površine 200 m², dvije 
sobe za masažu po 40 m², namjenska zona za osvježenje 
površine 25 m² i ured za službeno vođenje natjecanja 
površine 30 m²
m²
335
A4.6
Medicina i usklađenost: medicinski blok površine 70 m² za 
pružanje pomoći i kontrolu dopinga
m²
70
A4.7
Operativna kontrola: Prostorija za osiguranje i video-nadzor 
(CCTV) površine 30 m²
m²
30
PROSTORI ZA MEDIJE
A4.8
Medijski centar: infrastruktura (media suite) za 50 
novinarskih mjesta, TV studio površine 25 m² i opća 
novinarska radna prostorija površine 160 m², uz pult za 
akreditacije površine 5 m²
m²
200
TEHNIČKE I ADMINISTRATIVNE SLUŽBE
A4.9
Skladištenje i održavanje: skladište opreme površine 250 
m² (za golove, koševe i zaštitu poda) te dodatnih 250 m² za 
tehničke sustave zgrade (strojarstvo/elektrika/vodovod) i 
održavanje
m²
500
A4.10
Administracija: uredski prostori za upravu dvorane (70 m²) i 
sklop ureda za sjedište kluba (300 m²)
m²
370
UKUPNA NETO POVRŠINA DVORANE
m²
5,095
A4
dodatak za komunikacije i zidove – cca 35% neto površine
BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA (GBP) DVORANE, max.
m²
6,878

--- stranica 68 ---

68
Godine 2005. proveden je javni urbanističko-arhitektonski natječaj 
za bazenski kompleks Svetice, a prva nagrada dodijeljena je ar-
hitektima Vjeri Bakić i Matthiasu Kulstrunku. Izgradnja je trajala od 
2009. do 2016. godine te je bazenski kompleks danas u funkciji.
Postojeći bazenski kompleks, koji obuhvaća izgrađene objekte i 
uređene vanjske površine, zadržava se u postojećim gabaritima. 
Slijedom toga, za ovu zonu nisu utvrđeni dodatni zahtjevi za daljnji 
razvoj ili izgradnju. Prema katastarskim podacima, ukupna površina 
bazenskog kompleksa iznosi približno 10.559 m².
Sjeverno od zatvorenog objekta zadržava se postojeće vanjsko 
odbojkaško igralište s nedavno obnovljenom podlogom od umjetne 
trave koje je potrebno zadržati.
U svrhu unapređenja cjelovitog rješenja, dozvoljeno je odstupanje i 
prilagodba granica Zone B. Eventualna nova granica mora biti usk-
lađena sa stvarnim stanjem na terenu, uvažavajući pritom funkcion-
alne potrebe postojećih objekata.
7.4.	 Projektni 
zadatak za  
zonu B: 
Postojeći 
bazenski 
kompleks
SLIKA 33
Bazen, sjeverno pročelje, ulazni 
trg. (Foto: Marko Mihaljević)
SLIKA 34
Bazen, interijer.  
(Foto: Marko Mihaljević)

--- stranica 69 ---

69
SLIKA 35 Bazen, istočno pročelje. (Foto: Marko Mihaljević)
SLIKA 36 Bazen, sportski tereni na krovu zapadnog krila.  
(Foto: Marko Mihaljević)
SLIKA 37 Bazen, južno pročelje, sunčalište. (Foto: Marko Mihaljević)
SLIKA 38
Bazen, sunčalište.  
(Foto: Marko Mihaljević)

--- stranica 70 ---

70
Zona C određena je kao zona realizacije. Prvonagrađeno natječajno  
rješenje za taj obuhvat namijenjeno je izravnoj provedbi.
U zoni C planira se uklanjanje postojeće strukture stadiona, koja je 
djelomično oštećena u potresu 2020. godine, te izgradnja novog no-
gometnog stadiona. Novi stadion mora funkcionirati kao suvremeni 
stadion UEFA kategorije 4, s integriranim pomoćnim sadržajima za 
treniranje, sjedištem kluba i komercijalnom infrastrukturom u koher-
entnoj arhitektonskoj cjelini.
Postojeći kompleks stadiona 
Današnji stadion Maksimir arhitektonski je sklop dviju zasebnih 
cjelina: glavnog stadiona Maksimir i stadiona Hitrec–Kacian. 
Kompleks je jedinstven zbog integracije unutar prostranog 
sportskog područja koje djeluje kao cjelovito središte GNK Dinamo, 
obuhvaćajući trenažne kampove prve i druge momčadi, nogometnu 
školu GNK Dinamo te opsežnu tehničku infrastrukturu potrebnu za 
profesionalno održavanje terena i vrhunske sportske aktivnosti.
Kompleks graniči s Atletskim centrom Svetice i zatvorenim bazenom. 
Središnji položaj bazenskog objekta unutar zone predstavlja znača-
jno prostorno ograničenje te izazov za optimalno definiranje tlocrt-
nog gabarita i organizaciju lokacije predloženog novog stadiona.
Iako lokacija zauzima atraktivan položaj u Zagrebu, trenutačno se 
suočava s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima. Primarni izazovi 
uključuju neadekvatan kolni pristup i potpuni nedostatak namjenskih 
parkirališnih kapaciteta za velika sportska događanja. Postojeća  
konfiguracija postavlja stroge zahtjeve u pogledu prometa, javne 
sigurnosti i logističkog upravljanja, što je potrebno riješiti novim 
projektantskim rješenjem.
Postojeća struktura stadiona pretrpjela je konstruktivna oštećenja 
tijekom zagrebačkog potresa 2020. godine, zbog čega je planirano 
njezino uklanjanje. 
Novi kompleks nogometnog stadiona
Novi stadion UEFA kategorije 4 planira se s kapacitetom od 35.000 
gledatelja, uz potpuno natkrivene tribine sa sjedećim mjestima. 
Projektiranje cjelokupnog područja pruža priliku za sveobuhvatno i 
suvremeno arhitektonsko rješenje koje mora biti u potpunosti usk-
lađeno s propisima UEFA-e i Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), 
uz ambiciju da predstavlja relevantan doprinos suvremenoj sportskoj 
arhitekturi i kvaliteti okolnog javnog prostora.
 
7.5.	 Projektni 
zadatak za zonu 
C: Kompleks 
nogometnog 
stadiona 
Maksimir

--- stranica 71 ---

71
FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA I OPERATIVNA NEOVISNOST
Uz ulogu glavne arene za odigravanje utakmica, novi objekt mora 
funkcionirati i kao učinkovit trenažni kamp za prvu i drugu momčad 
te kao centralizirano administrativno sjedište kluba. Stadion je po-
trebno organizirati u natjecateljski i komercijalni sektor, namjenske 
prostore za trening i smještaj sportaša te suvremene uredske 
prostore za zaposlenike kluba. Zahtjev prostorne organizacije jest 
i formiranje kampa prve momčadi i administrativnih ureda kao pot-
puno odvojenih i sigurnosno kontroliranih cjelina, neovisnih o javnim 
aktivnostima u ostalim dijelovima stadiona.
STADION I DOŽIVLJAJ GLEDATELJA
Arhitektonsko rješenje treba predvidjeti kohezivnu i povezanu struk-
turu gledališta. Radi optimizacije dugoročnih operativnih troškova, 
zapadna, istočna i južna tribina trebaju biti organizirane u dvije 
neovisne razine: primarnu donju etažu i manju gornju etažu koja 
se može zatvoriti tijekom događaja s manjim brojem posjetitelja. 
Sjeverna tribina treba ostati jedinstvena, nedjeljiva cjelina neovisno 
o predviđenom broju sjedećih ili stajaćih mjesta (sjevernu tribinu 
tradicionalno koriste navijači lokalnog kluba). 
Predloženo rješenje je potrebno razrađivati iz perspektive gledatelja 
i navijača, s ciljem maksimalnog naglašavanja doživljaja igre i pos-
tizanja što većeg osjećaja blizine samom terenu. Potrebno je stvoriti 
kompaktnu atmosferu visokog energetskog naboja, zadržavajući 
fokus na travnjak. 
Projekt treba dati prednost strmim linijama vidljivosti, uz osig-
uravanje visoke razine udobnosti i iznimne vidljivosti za sve 
posjetitelje.
STADION I JAVNI PROSTOR, DIZAJN, INOVACIJA I ODRŽIVOST
Natječajnim rješenjem potrebno je postići i kvalitetan odnos stadi-
ona spram okolnog javnog prostora Projekt treba staviti naglasak 
na održivost kroz inovativna arhitektonska oblikovanja i tehnička 
rješenja koja povećavaju energetsku učinkovitost. Uz ispunjavanje 
funkcionalnih i ekoloških standarda, stadion treba predstavljati rel-
evantan doprinos razvoju sportskih objekata. Dizajn mora odražavati 
suvremene tehnološke mogućnosti, uz osiguravanje trajnosti, jed-
nostavnog održavanja i prepoznatljivog arhitektonskog identiteta kao 
simbola razvoja sporta. 
ORGANIZACIJA PROMETA I INFRASTRUKTURA LOKACIJE
Prometna strategija treba osigurati racionalnu organizaciju kretanja 
gledatelja, vozila i logistike. Uklanjanjem postojeće atletske staze i 
strukture stadiona Hitrec–Kacian značajno se povećava raspoloživa 
površina lokacije, čime se stvaraju prostorni preduvjeti za uspostavu

--- stranica 72 ---

72
mreže kolnih i pješačkih pristupa te oblikovanje otvorenih javnih 
prostora.
Natječajno rješenje treba zadržati postojeću kolno-pješačku pris-
tupnu točku na južnoj strani obuhvata, koji prolazi s istočne strane 
bazena, te osigurati nove kolne i pješačke pristupe za učinkovito 
opsluživanje cijelog polisportskog kompleksa, uključujući atletski 
stadion, nove dvorane, bazenski kompleks i nogometni stadion.
Prilikom planiranja kolnih pristupa natječajno rješenje treba: 
• 
osigurati prostorni integritet pojedinih planiranih sportskih 
cjelina u Zoni A; 
• 
očuvati zaštićeno zelenilo uz Maksimirsku cestu; 
• 
uskladiti eventualne kolne pristupe iz Maksimirske ceste s 
pozicijama postojećih pješačkih prijelaza, koji imaju svoju logiku u 
odnosu na ulaze u Park Maksimir i u odnosu na međusobne udaljen-
osti križanja.
Radi operativne sigurnosti, široki južni servisni ulaz poželjno je zad-
ržati za poseban sigurnosni režim, namijenjen akreditiranom osoblju, 
službenim vozilima ili gostujućim navijačima. Ulaz iz Badovinčeve 
ulice može isključivo služiti kao i danas za pristup s ograničenim 
režimom korištenja, namijenjen isključivo zaposlenicima kluba te 
prvoj i drugoj momčadi.
POMOĆNI TERENI
Postojeća dva pomoćna nogometna terena u južnom sektoru kom-
pleksa mogu se reorganizirati kako bi se uskladili s novim cjelovitim 
planom uređenja. Natječajno rješenje mora osigurati i dodatni 
pomoćni nogometni teren, čime se osigurava da zahtjevi visokoper-
formansnog trenažnog procesa za različite klupske selekcije budu u 
potpunosti zadovoljeni unutar objedinjene lokacije.
Urbanističko-tehnički uvjeti
POVRŠINA I NAMJENA LOKACIJE
Nogometni kompleks obuhvaća približno 140.696 m² (14,07 ha). Zona 
je namijenjena sportu i rekreaciji, uz prateće komercijalne i klupske 
GRAĐEVINSKI PRAVAC, IZGRAĐENOST, BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA  
I VISINA GRAĐEVINE
Područje gradnje, definirano u Karti br. 7, propisuje obvezne odmake 
i maksimalni građevni pravac prizemlja u odnosu na Maksimirsku 
cestu. Sve nove građevine, uključujući podzemne etaže za parkiranje, 
moraju biti smještene unutar tako definirane zone gradnje.

--- stranica 73 ---

73
Nisu propisana fiksna ograničenja visine građevina, koeficijenta 
izgrađenosti ili koeficijenta iskoristivosti. Navedeni parametri 
definirat će se pojedinačnim arhitektonskim rješenjem, pri čemu 
bruto izgrađena površina (GBP) nadzemnih dijelova građevina može 
biti najviše 50% veća od neto korisne površine (NKP).
PROMET U MIROVANJU I STRATEGIJA PARKIRANJA
Budući da se velika natjecanja u zoni A i zoni C neće odvijati is-
todobno, potrebe za prometom u mirovanju rješavat će se kroz 
koordiniranu multizonalnu strategiju, uz primjenu modela preklapanja 
termina korištenja radi optimizacije ukupnog broja potrebnih parkir-
ališnih mjesta na razini cijelog obuhvata. 
Prema funkcionalnim zahtjevima Generalnog urbanističkog plana 
(GUP) grada Zagreba, broj parkirališnih mjesta za gledatelje određuje 
se s obzirom na mogućnosti lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i 
ograničenja u prostoru te je moguće smanjiti propisane normative s 
obzirom na blizinu javnog prijevoza ili planiranje javne garaže, kao što 
je ovdje slučaj.
U skladu sa svime navedenim unutar Zone C potrebno je planirati 
garažu kapaciteta približno 800 mjesta. Mogućnosti parkiranja i pro-
meta unutar Zone C organizirat će se prema posebnim funkcionalnim 
i sigurnosnim zahtjevima uzimajući u obzir specifičnost namjene 
planiranog zahvata.
Idejno rješenje može, prema potrebi, osigurati površinska parkirališta 
i interne prometne rute radi osiguravanja neometanih logističkih 
operacija i maksimalne sigurnosti za sve skupine korisnika.
ODRŽIVOST I MIKROMOBILNOST
Radi ublažavanja učinka urbanih toplinskih otoka preporučuje 
se primjena vodopropusnih površina, poput poroznog asfalta, u 
uređenju vanjskih prostora. Nadalje, u cilju poticanja održive urbane 
mobilnosti, potrebno je osigurati oko 700 natkrivenih parkirališnih 
mjesta za bicikle, ravnomjerno raspoređenih na logičnim točkama 
pristupa.

--- stranica 74 ---

74
Pristup lokaciji, cirkulacija i sigurnosna infrastruktura
Kako bi se osigurali najviši standardi sigurnosti i operativne 
učinkovitosti, novi stadion mora biti organiziran u zasebne sig-
urnosne zone: vanjski i unutarnji perimetar, tribinske komunikacije 
(concourse) te teren za igru. Kretanje gledatelja kontrolira se kroz 
četiri ključne kontrolne točke, od granice kompleksa do pojedinačnih 
sektora sjedala. Takav hijerarhijski pristup daje prioritet sigurnosnim 
i komercijalnim zahtjevima, nakon čega slijede ugostiteljski (hospital-
ity) i funkcionalni sportski kriteriji. 
CIRKULACIJA I SEGREGACIJA KORISNIKA
Prostorna organizacija stadiona mora osigurati potpunu odvojen-
ost četiriju primarnih skupina korisnika: igrača i službenih osoba, 
gledatelja, VIP gostiju i predstavnika medija. Obvezno je razdvajanje 
domaćih navijača od gostujućih, VIP gostiju od šire javnosti te 
medijskog osoblja od ostalih skupina. Kontakt između skupina dop-
ušten je isključivo unutar predviđenih kontroliranih zona prijelaza. 
Stadion bi, u pravilu, trebao biti ograđen vanjskom sigurnosnom 
ogradom postavljenom na udaljenosti koja omogućuje provedbu 
početnih pregleda i sigurnosnih kontrola. Zona prijelaza između un-
utarnjeg i vanjskog perimetra mora sadržavati sustav usmjeravajućih 
ograda i jasno označenih kontrolnih prolaza radi sprječavanja 
zagušenja i osiguravanja ravnomjernog, pojedinačnog protoka 
gledatelja. 
PROTOKOLI IZLAZA I HITNE EVAKUACIJE 
Radi održavanja jednosmjernog protoka, javni ulazi moraju biti nam-
ijenjeni isključivo za ulaz ili za izlaz te se ne smiju istodobno koristiti 
u obje svrhe. U slučaju nužde ili evakuacije, konfiguracija stadiona 
mora omogućiti potpuni izlazak u maksimalnom dozvoljenom roku. 
Nakon prolaska kroz kontrolne prolaze, jasna i nedvosmislena sig-
nalizacija mora usmjeravati gledatelje izravno do njihova sektora, 
reda i sjedala, uz strateški raspoređene pomoćne sadržaje, poput 
sanitarnih čvorova i ugostiteljskih punktova – smještene uz primarne 
komunikacijske pravce. 
PRODAJA ULAZNICA I KONTROLA PRISTUPA 
Stadion treba biti opremljen naprednim elektroničkim sustavom 
prodaje i kontrole ulaznica, sposobnim za prikupljanje podataka u 
stvarnom vremenu i precizno izvješćivanje delegata utakmice o pos-
jećenosti. Pristup se kontrolira kombinacijom ‘kentaura’ i ‘tripoda’, 
pri čemu je potrebno osigurati minimalnu propusnost od 500 osoba 
po satu. Broj uređaja određuje se u skladu s kapacitetom pojedinog 
sektora kako bi se osigurao brz i protočan ulazak. 
C0

--- stranica 75 ---

75
SIGURNOST TERENA I IGRAČA 
Momčadi i službene osobe moraju imati namjensku, zaštićenu pris-
tupnu rutu koja vodi od osiguranog parkirališta izravno do svlačion-
ica, u potpunosti odvojenu od javnosti i medija. 
Ukoliko je izlaz igrača i službenih osoba na teren u neposrednoj bliz-
ini gledališnog prostora, radi njihove zaštite tražitelji licence dužni 
su osigurati zaštićeni prolaz - nezapaljivi tunel na povlačenje koji će 
se pri ulasku i izlasku s terena za igru povlačiti najmanje 10 metara 
prema terenu za igru.
HITNA LOGISTIKA I REGIONALNA POVEZANOST 
Potrebno je omogućiti pristup vozilima terenu za potrebe vatrogas-
aca, hitne medicinske pomoći i održavanja travnjaka. 
U skladu sa sigurnosnim procjenama, potrebno je osigurati dovoljno 
veliku otvorenu površinu, po potrebi korištenjem pomoćnih terena 
s prirodnom travom, za slijetanje helikoptera u hitnim situacijama. 
Na širem planu, nužna je integracija stadiona s gradskom mrežom 
javnog prijevoza (povezanost sa zračnom lukom, glavnim željezničkim 
kolodvorom i autobusnim kolodvorom). Svi primarni pristupni pravci s 
glavnih autocesta i gradskih arterija moraju biti jasno označeni i peri-
odički provjeravani prometnom signalizacijom kako bi se osigurao 
nesmetan dolazak gledatelja. 
INTEGRIRANA VIP I MOMČADSKA LOGISTIKA:  
PODZEMNA GARAŽA I SIGURNI HODNICI 
Za ekipe, suce i ostale službene osobe, moraju unutar Zone C biti 
stavljena na raspolaganje parkirna mjesta za klupske autobuse 
(min. 3,5 x 15,0 m), kombije i automobile koja trebaju biti smještana 
u sigurnom području, odmah s vanjske strane svlačionica, izolirana 
od publike, preporučljivo unutar stadiona. Izravno iz tih osiguranih 
parkirališnih mjesta mora voditi zaštićeni unutarnji hodnik prema 
svlačionicama igrača i službenih osoba. Ta „čista zona“ mora biti 
projektirana tako da onemogući bilo kakav kontakt s neovlaštenim 
osobama, medijima ili gledateljima, osiguravajući siguran prijelaz 
sportaša iz vozila u unutarnji prostor stadiona.
Unutar predviđene podzemne garaže potrebno je osigurati 
namjenska parkirališna mjesta za VIP prijevoz, preporučljivo 
smještena u neposrednoj blizini privatne komunikacijske jezgre 
stadiona i VIP ulaza. Ovo područje mora biti fizički odvojeno od javnih 
parkirališnih sektora strukturnim barijerama i neovisnim pristupnim 
rampama. Namjenska VIP vertikalna komunikacijska jezgra (dizala 
i stepeništa) treba povezivati razinu visokosigurnosnog parkiranja 
izravno s VIP ložom i predsjedničkom ložom, osiguravajući ekskluz-
ivno i neprekinuto kretanje bez prolaska kroz javne prostore.

--- stranica 76 ---

76
Dimenzije i radijusi okretanja unutar garaže moraju biti projektirani 
tako da omoguće manevriranje standardnih luksuznih autobusa 
duljine 15 metara i vozila hitnih službi. Sve pristupne točke iz garaže 
prema strogo ograničenom unutarnjem perimetru stadiona moraju 
biti pod nadzorom središnjeg sigurnosno–operativnog centra te 
opremljene biometrijskim ili naprednim elektroničkim sustavima 
kontrole pristupa. 
PROSTOR ZA TELEVIZIJSKA VOZILA (BROADCAST COMPOUND)  
I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA 
Siguran prostor za vanjska televizijska vozila (OB Compound) mora 
biti predviđen što bliže glavnoj tribini, po mogućnosti na istoj strani 
na kojoj se nalazi primarna platforma za kamere. Ovo područje 
mora osigurati najmanje 1.000 m² ravne i čvrste podloge sposobne 
podnijeti teška vozila za prijenos mase veće od 40 tona. Za ve-
lika događanja u nokaut fazi natjecanja, lokacija treba omogućiti 
proširenje kapaciteta. Prostor mora biti opremljen namjenskim 
priključcima za električnu energiju visokog kapaciteta, uključujući 
neovisno rezervno napajanje iz zasebne mreže ili generatora, te 
sustavom odvodnje koji osigurava zaštitu kabela od zadržavanja 
vode. Potrebno je osigurati i zasebno područje za satelitski prijenos 
(uplink area), unutar istog prostora ili unutar 50 metara od njegova 
perimetra, s neometanim pogledom na horizont u rasponu od jugois-
toka do jugozapada.
C
SAŽETAK PROGRAMA ZA KOMPLEKS NOGOMETNOG STADIONA 
MAKSIMIR
 
 
C0
PROMETNA INFRASTRUKTURA I LOGISTIČKI ZAHTJEVI
Strategija parkiranja na lokaciji osmišljena je kako bi 
odgovorila na složene zahtjeve stadiona UEFA kategorije 
4, primjenom višerazinskog sustava pristupa koji osigurava 
potpunu segregaciju elitnih sudionika, VIP gostiju, medija i 
šire javnosti.
PARKIRANJE ZA MOMČADI, SLUŽBENE OSOBE I KLUB
Potrebno je uspostaviti zonu visoke sigurnosti s izravnim i 
zaštićenim pristupom prostorima svlačionica. To područje 
mora biti potpuno izolirano od kretanja gledatelja i 
prisutnosti medija.
C0.1
Parkirališna mjesta za elitne sudionike:
Klupski autobusi:
PM
4
Kombiji (vans):
PM
4
Osobni automobili:
PM
50
C0.2
Klupsko i osoblje stadiona: integrirano unutar podzemne 
garaže nogometnog kompleksa,(u režimu korištenja garaže 
kad se ne održavaju utakmice), osigurava 100 parkirališnih 
mjesta za igrače prve i druge momčadi te parkirališnih 50 
mjesta za administrativno i tehničko osoblje stadiona
Osobni automobili:
PM
150

--- stranica 77 ---

77
C0.3
Operacije stadiona: namjenski servisni prostori za 
upravljanje objektom
Kamioni:
PM
2
Kombiji (vans):
PM
10
Osobni automobili:
PM
10
VIP I VVIP HOSPITALITY PARKIRANJE
Parkiranje za hospitality mora biti smješteno u neposrednoj 
blizini namjenskog VIP/VVIP ulaza, uz korištenje podzemne 
garaže kako bi se osigurao privatni dolazak
C0.4
VIP loža stadiona Maksimir: Minimalno 300 parkirališnih 
mjesta, od kojih 30 mora biti rezervirano za VVIP osobe 
unutar strogo kontrolirane zone
Osobni automobili:
PM
300
C0.5
VIP parkiranje kod pomoćnog terena: 50 parkirališnih 
mjesta uz pomoćni stadion, s mogućnošću preklapanja s 
potrebama glavnog stadiona
Osobni automobili:
PM
50
HITNE I SPECIJALNE SLUŽBE
Strateško parkiranje mora biti osigurano unutar unutarnjeg 
perimetra za potrebe policije, vatrogasaca i hitnih 
medicinskih službi. Ovi prostori moraju omogućiti neometan 
ulaz i izlaz te ostati fizički odvojeni od pješačkih tokova 
gledatelja.
C0.6
Klaster hitnih službi: konsolidirana zona koja osigurava 
50 parkirališnih mjesta za vatrogasna vozila, vozila hitne 
pomoći, policijska vozila te pristupačna mjesta za gledatelje 
s invaliditetom
Različiti tipovi vozila:
PM
50
MEDIJI, BROADCAST I UEFA LOGISTIKA
Prostor za medije treba biti odvojen od javnog parkirališta, 
smješten na ravnoj i čvrstoj podlozi što je moguće bliže 
stadionu, po mogućnosti uz glavnu platformu za kamere, uz 
osiguran neometan pristup za produkcijska vozila i satelitsku 
vezu prema južnom horizontu.
Ova parkirališta mogu se koristiti i za potrebe parkiranja 
televizijskih kamiona i predstavnika medija koji su potrebni 
za pomoćni teren s gledalištem kako bi zadovoljio UEFA 
kategoriju 2.
C0.7
Prostor za TV vozila (OB Compound): namjenski prostor 
opremljen priključcima za električnu struju visokog napona i 
podatkovnim priključcima velike brzine
Površina za kamione medija:
m²
1,000
C0.8
Parkiranje predstavnika medija: površina za vozila medija
Površina za automobile i kombije medija:
m²
2,000
C0.9
UEFA operativna logistika: rezervirano parkiranje za 4 
UEFA-ina kamiona
Kamioni:
PM
4

--- stranica 78 ---

78
DOSTAVA I OPERATIVNA LOGISTIKA
Radi održavanja čistih javnih prostora, sve logističke 
operacije moraju se odvijati putem zaštićenog servisnog 
prstena smještenog ispod tribina
C0.10
Logističko čvorište (Hub): namjenski prostori za teške 
dostavne kamione i kombije za opskrbu hranom, pićem i 
tehničkom opremom
PARKIRANJE ZA GLEDATELJE I REGIONALNA INTEGRACIJA
Parkiranje za gledatelje rješava se kroz multimodnu 
strategiju koja uzima u obzir blizinu javnog prijevoza i 
neistovremeno održavanje događaja unutar kompleksa
C0.11
Podzemna garaža s oko 800 parkirališnih mjesta (uračunata 
mjesta za VIP) 
Parkirna mjesta: 
PM
800

--- stranica 79 ---

79
Prostori za igrače i službene osobe
TEREN ZA IGRU I TEHNIČKI PERIMETAR
Glavni teren za igru mora imati dimenzije 105 m x 68 m. Oko terena 
potrebno je osigurati tehnički i servisni perimetar širine 5 m, koji se 
sastoji od 1 metra prirodne trave i 4 metra visokokvalitetne umjetne 
trave. Ukupne dimenzije terena sa sigurnosnim zonama ne smiju 
prelaziti 125 m x 85 m. Radi osiguranja dugoročne funkcionalnosti 
potrebno je osigurati minimalnu slobodnu visinu od 21 m iznad cijele 
površine terena.
INFRASTRUKTURA TERENA I KLIMATSKA OTPORNOST
Stadion mora imati hibridni sustav travnjaka potpomognut cjelovitom 
podzemnom infrastrukturom, uključujući napredni sustav odvodnje, 
kanalizaciju te visokoučinkovite sustave grijanja i hlađenja. Kako bi 
se održala kvaliteta travnjaka unutar potpuno natkrivenog ili djelo-
mično zatvorenog stadiona, objekt mora biti opremljen integriranim 
sustavom umjetne rasvjete za poticanje rasta trave i sustavom 
prisilne ventilacije koji osigurava odgovarajuću cirkulacija zraka. Sve 
instalacije uz teren moraju biti multifunkcionalne i prilagođene kako 
sportskoj tehnologiji, tako i zahtjevima velikih događanja i koncerata. 
TEHNIČKE ZONE I SPECIFIKACIJE KLUPA
Dvije natkrivene klupe za momčadi moraju biti smještene paralelno 
s uzdužnom linijom, na udaljenosti od najmanje 4 metra od igrališta. 
Svaka klupa mora osigurati mjesta za najmanje 20 osoba. Između 
klupa, na središnjoj poziciji, potrebno je osigurati natkriveno mjesto 
za četvrtog suca. Za potrebe VAR sustava u prostor uz teren mora 
biti integrirano osigurano mjesto za monitor.
Za zagrijavanje zamjenskih igrača tijekom utakmice, mora postojati 
dostupno područje uzduž terena za igru ili iza reklamnih panoa iza 
svakih od golova. Poželjno je da podloga bude iste kvalitete kao i na 
glavnom terenu. Potrebno je osigurati dva područja za zagrijavanje 
na istoj podlozi, dimenzija 4x20m ili 3x25m.
STANDARDI OGLAŠAVANJA I VIDLJIVOSTI
Projektanti moraju dati prioritet linijama vidljivosti gledatelja u 
odnosu na LED reklamne panoe visine 90 cm, koji su u pravilu 
smješteni 4 metra od uzdužnih linija. Geometrija tribina mora osigur-
ati da prvi redovi sjedala imaju punu vidljivost iznad tih panoa kako bi 
se izbjegle “mrtve zone”. Iza svih reklamnih panoa potrebno je osig-
urati operativni pojas širine 2 metra za sakupljače lopti, fotografe i 
snimatelje. 
C1

--- stranica 80 ---

80
 
Stadion mora biti opremljen s najmanje 5 jarbola za zastave ili 
drugom odgovarajućom konstrukcijom. 
 
 
INFRASTRUKTURA ZA SPORTAŠE I SLUŽBENE OSOBE:  
SIGURNI UNUTARNJI PERIMETAR
SVLAČIONICE I PRATEĆI SADRŽAJI
Stadion mora osigurati visokofunkcionalni “unutarnji perimetar” pro-
jektiran za potpunu segregaciju elitnih sudionika. Ova zona obuhvaća 
četiri neovisna momčadska bloka te omogućava privatni i izravni 
pristup terenu, Mixed zoni i namjenskom parkiralištu za sportaše.
Svaki blok funkcionira kao samostalna jedinica za pripremu utakmice 
i oporavak nakon nje, a uključuje: glavnu svlačionicu s najmanje 25 
sjedećih mjesta, integrirane taktičke ploče i naprednu komunika-
cijsku infrastrukturu. Svaki blok dodatno je opremljen namjenskim 
prostorom za masažu, bazenom za oporavak s hladnom vodom, 
privatnom saunom te zasebnom prostorijom za strategiju i pres-
vlačenje stručnog stožera.
SPECIJALIZIRANI SADRŽAJI ZA SLUŽBENE OSOBE I DAN UTAKMICE
Kako bi se osigurali vrhunski uvjeti neovisno o stanju terena, između 
svlačionica moraju biti smještene dvije unutarnje dvorane za zagri-
javanje, minimalne svijetle visine od 6 do 8 m, s podnom oblogom od 
umjetne trave s certifikatom FIFA Quality Pro.
Blok za službene osobe uključuje svlačionice za mješovite sudačke 
timove do 7 osoba. Svaka prostorija opremljena je ormarićima s 
klupama, stolom s dvije stolice, stolom za masažu, hladnjakom, 
televizorom i telefonom, uz privatnu, odvojenu sanitarnu jedinicu (2 
tuša, 2 umivaonika, 1 WC i 1 pisoar) s posebnim stanicama za čišćenje 
obuće. U neposrednoj blizini mora se nalaziti i prostorija za VAR 
suce.
Tunel za igrače služi kao primarna ceremonijalna i funkcionalna veza 
prema terenu, dimenzioniran za istovremeni prolaz 40 osoba, uz 
dovoljnu širinu za održavanje odvojenih linija suparničkih momčadi, 
dok je sucima i akreditiranom osoblju omogućen nesmetan prolaz. 
Radi fizičke sigurnosti sudionika potrebno je osigurati nezapaljivi 
izvlačni tunel koji se proteže najmanje 10 m prema terenu. Prostorna 
organizacija mora omogućiti kontroliranu, jednosmjernu vezu s 
Mixed zonom za medijske obveze nakon utakmice, bez narušavanja 
sigurnog okruženja za sportaše. Hitni sanitarni čvor mora se nalaziti 
neposredno uz izlaz iz tunela na razini terena.

--- stranica 81 ---

81
MEDICINSKI, ANTIDOPING I ADMINISTRATIVNI BLOK
Medicinski i antidopinški blok obuhvaća prostoriju za hitnu medi-
cinsku pomoć igračima i službenim osobama, djeljivu mobilnim 
pregradama i opremljenu opremom za održavanje života i di-
jagnostiku (defibrilatori, srčani monitori, kisik), niskim bazenom za 
noge s toplom vodom, staklenim ormarićem za lijekove i zaključivim 
ormarićem. Osigurana stanica za doping kontrolu (u skladu s UEFA 
standardima) mora imati privatnu čekaonicu za osam osoba, dvije 
zasebne prostorije za testiranje opremljene stolom, četiri stolice, 
umivaonikom i zaključivi ormarić, te izravan pristup sanitarnim 
čvorovima i tuševima. Ove prostorije moraju imati izravnu, zaštićenu 
vezu sa svlačionicama i terenom.
Za službene promatrače utakmica potrebno je osigurati prostoriju 
za delegate, sa stolom za sastanke za 10 osoba i izravnim pristupom 
zonama za momčadi i VIP sektoru. U neposrednoj blizini momčadskih 
prostora moraju se nalaziti i ured za upravljanje događajem (Event 
Management Office) te prostorije za operacije UEFA-e i lokalnog 
organizacijskog odbora (LOC), uključujući dvoranu za sastanke i 
nekoliko pratećih ureda.
POMOĆNI PROSTORI I PROSTORI ZA DRUŽENJE NAKON UTAKMICE
Program uključuje dvije prostorije za sakupljače lopti (s rodno odvo-
jenim sanitarnim čvorovima), prostor za izvođače te prostoriju za 
druženje nakon utakmice (Post-Game Socializing Room) smještenu 
blizu svlačionica, kako bi se omogućila privatna interakcija između 
igrača i njihovih obitelji.
NAPOMENA ZA TEHNIČKU IZVEDBU:
Svi sadržaji moraju se nalaziti na istoj razini kao i teren ili biti povez-
ani brzim i sigurnim vertikalnim komunikacijama. Radi optimizacije 
tlocrta stadiona, ove prostorije trebaju biti strateški smještene ispod 
tribina, uz poštivanje mjera zaštite od požara i standarda evakuacije.

--- stranica 82 ---

82
C1
PROSTORI ZA IGRAČE I SLUŽBENE OSOBE
 
 
TEREN ZA IGRU I TEHNIČKI PERIMETAR
C1.0
Glavni teren za igru mora biti dimenzija točno 105 m x 68 m
kom
1
Ukupni tlocrt terena i njegove sigurnosne zone ne smije 
prelaziti 125 m x 85 m.
SVLAČIONICE I PRATEĆI SADRŽAJI
Primarna infrastruktura čine četiri neovisna momčadska 
bloka, svaki površine 255 m² (ukupno 1.020 m²), namijenjena 
pripremi za utakmicu i oporavku sportaša
Svaki blok uključuje svlačionicu za 25 osoba; sanitarni čvor 
s 12 tuševa, 6 umivaonika, 3 WC-a i 5 pisoara; prostor za 
masažu, bazen s hladnom vodom i saunu, te svlačionicu za 
trenere:
C1.1
Glavna svlačionica: sjedeća mjesta za 25 igrača, stolovi za 
opremu, taktičke ploče; 4 x 80 m²
m²
320
C1.2
Sanitarni čvor: 12 tuševa, 6 umivaonika, 3 WC-a i 5 pisoara; 4 
x 50 m²
m²
200
C1.3
Fizioterapija i masaža: tri stola za masažu i prostor za 
tretmane; 4 x 40 m²
m²
160
C1.4
Skladište: prostor za pohranu opreme za masažu; 4 x 5 m²
m²
20
C1.5
Zona za oporavak: bazen s hladnom vodom i privatna sauna 
(integrirano)
m²
C1.6
Soba za strategiju (treneri): zaseban ured za 7 službenih 
osoba s privatnim tušem i WC-om; 4 x 30 m²
m²
120
C1.7
Upravljanje opremom: namjensko spremište i radni prostor 
za momčadsku opremu; 4 x 25 m²
m²
100
C1.8
Stanica za osvježenje: prolaz za opskrbu hranom i hladnjake; 
4 x 25 m²
m²
100
SPECIJALIZIRANI SADRŽAJI ZA SLUŽBENE OSOBE I DAN UTAKMICE
C1.9
Unutarnje dvorane za zagrijavanje: smještene između 
svlačionica; čista visina 6–8 m; podna obloga od umjetne 
trave s certifikatom FIFA Quality Pro; 2 x 150 m²
m²
300
C1.10
Svlačionice za suce: za 7 službenih osoba; uključuje 
mješovite sanitarne čvorove i stanice za čišćenje obuće; 2 x 
45 m²
m²
90
C1.11
Soba za VAR (Video Assistant Referee): smještena u 
neposrednoj blizini bloka za službene osobe
m²
30
C1.12
Tunel za igrače: svečani prilaz kapaciteta 40 osoba s 
odvojenim linijama za momčadi
m²
100
C1.13
Hitni WC uz teren: namjenski zahod na izlazu iz tunela za 
sudionike utakmice
m²
4
MEDICINSKI, ANTIDOPING I ADMINISTRATIVNI BLOK
C1.15
Medicinska soba: djeljiva mobilnim pregradama; opremljena 
za hitne medicinske intervencije i tretmane
m²
30

--- stranica 83 ---

83
C1.16
Stanica za kontrolu dopinga: osigurani blok s čekaonicom za 
8 osoba, sobama za testiranje i privatnim sanitarnim čvorom
m²
36
C1.17
Prostorija za delegate i promatrače: ured za 10 osoba s 
izravnim pristupom VIP i momčadskim zonama
m²
50
C1.18
Ured za upravljanje događajem: operativno središte za 
osoblje na dan utakmice s privatnim sanitarnim čvorom
m²
20
C1.19
Prostorije UEFA-e i LOC-a: blok koji sadrži 2 ureda UEFA-e 
(2 x 15 m²), 2 ureda LOC-a (2 x 10 m²), dvoranu za sastanke i 
pomoćna radna mjesta (3 x 10 m²)
m²
110
POMOĆNI PROSTORI I PROSTORI ZA DRUŽENJE NAKON UTAKMICE
C1.20
Prostorija za druženje nakon utakmice: veliki prostor u 
blizini svlačionica za igrače i obitelji
m²
150
C1.21
Prostorije za sakupljače lopti: dvije odvojene sobe s 
privatnim sanitarnim jedinicama (wc,umivaonik,tuš); 2x40 m²
m²
80
C1.22
Blok za izvođače: namjenski prostor za presvlačenje i 
pripremu izvođača programa
m²
50
C1.23
Višenamjenski prostor: fleksibilna zona za dodatne zahtjeve 
na dan utakmice
m²
50
PROSTORI ZA IGRAČE I SLUŽBENE OSOBE, zatvoreni prostori neto
m² 
2,020
C1
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C1, maks.
m²
3,030

--- stranica 84 ---

84
Prostori za gledatelje 
JAVNE KOMUNIKACIJE I INFRASTRUKTURA ZA GLEDATELJE
Stadion mora biti opremljen naprednim sustavom elektroničke 
kontrole pristupa i mehanizmima za brojanje gledatelja kako bi se 
omogućila analiza podataka u stvarnom vremenu, spriječilo prekor-
ačenje kapaciteta i onemogućilo korištenje krivotvorenih ulaznica. U 
skladu s UEFA-inim Pravilnikom o stadionskoj infrastrukturi, ulazne 
točke moraju biti dimenzionirane tako da osiguraju najmanje jedan 
namjenski ulaz na svakih 660 gledatelja, strateški raspoređen prema 
kapacitetu pojedine tribine. Kako bi se osigurao nesmetan dolazak, 
svi prilazi, rampe i portali moraju biti jasno označeni međunarodno 
priznatim piktogramima i univerzalnim oznakama pristupačnosti koje 
intuitivno vode gledatelje do njihovih sektora.
Sve javne komunikacijske rute, uključujući ulazne i izlazne prolaze 
za svaki sektor, moraju biti odvojene od primarnih sjedećih prostora 
kako bi se osiguralo neometano kretanje. Sva izlazna vrata i evak-
uacijski prolazi unutar stadiona, uključujući i one koji vode s tribina 
prema terenu, moraju se otvarati u smjeru izlaza te ostati otključani i 
pod nadzorom zaštitarskog osoblja tijekom cijelog trajanja događaja. 
Nakon prolaska kroz primarne kontrolne točke (turnikete), ned-
vosmislen sustav usmjeravanja (wayfinding) mora gledatelje voditi 
izravno do njihovog sektora, reda i sjedala, pri čemu prateći sadržaji, 
poput sanitarnih čvorova i ugostiteljskih objekata, moraju biti lako 
dostupni uz glavne komunikacijske pravce.
TRIBINE I SPECIJALIZIRANA MJESTA ZA SJEDENJE
Stadion ima ukupni kapacitet od 35.000 natkrivenih sjedećih mjesta, 
uključujući VIP i VVIP kategorije. Radi optimizacije dugoročnih 
operativnih troškova, zapadna, istočna i južna tribina trebaju biti 
podijeljene na veći donji i manji gornji prsten, koji se mogu neovisno 
zatvarati tijekom manjih događaja, dok sjeverna tribina ostaje jed-
instvena, nedjeljiva cjelina. Svako sjedalo mora biti pojedinačno, 
preklopno i izrađeno od UV-stabilnih, nesalomljivih i samogasivih 
materijala, s minimalnom visinom naslona od 30 cm. Za gostujuće 
navijače potrebno je osigurati namjenski i siguran prostor koji čini 
najmanje 5% ukupnog kapaciteta, po mogućnosti smješten u zapad-
nom dijelu južne tribine.
U skladu sa suvremenim standardima inkluzivnosti, stadion mora 
osigurati 5% ukupnog kapaciteta za gledatelje s invaliditetom, 
uključujući najmanje 350 mjesta za korisnike invalidskih kolica (min. 
1%), dok su preostala mjesta projektirana za povećanu udobnost i 
olakšan pristup. Ova mjesta moraju biti proporcionalno raspoređena 
na svim tribinama, uz najmanje 15 mjesta za invalidska kolica rezer-
viranih za gostujuće navijače. Namjenske platforme za gledatelje s 
invaliditetom moraju osigurati nesmetan pogled na teren i semafor, 
uz zaštitu od mogućih projektila s tribina. Za slabovidne osobe 
C2

--- stranica 85 ---

85
potrebno je osigurati specijalizirana sjedala u donjim prstenovima, 
povezana sa sustavom audio-deskripcije kako bi se omogućila 
jednaka razina praćenja utakmice. Nadalje, namjenski sanitarni i 
ugostiteljski sadržaji moraju se nalaziti u neposrednoj blizini ovih 
pristupačnih sektora.
Kako bi se osigurala udobnost gledatelja tijekom kasne jeseni i ranog 
proljeća, stadion treba biti opremljena visokoučinkovitim sustavom 
grijanja tribina. Ova toplinska infrastruktura može se integrirati ili 
unutar krovne konstrukcije (sustav radijacijskog grijanja odozgo) ili 
kroz specijalizirana grijana sjedala. Svi sustavi trebaju biti projek-
tirani tako da osiguraju visoku razinu udobnosti gledatelja tijekom 
cijele natjecateljske sezone, uz poštivanje standarda održivosti.
ZAPADNA TRIBINA (GLAVNA TRIBINA)
Kao primarno sučelje s najvećim otvorenim pješačkim trgom, za-
padna tribina mora upravljati najvećom koncentracijom istodobnih 
tokova kretanja. Arhitektonsko rješenje mora osigurati potpunu 
segregaciju igrača, službenih osoba, VIP/VVIP gostiju, predstavnika 
medija i zaposlenika stadiona kroz strateško organizacijsko i lo-
gističko planiranje, po mogućnosti korištenjem vertikalnog razdva-
janje razina. Ova tribina funkcionira kao operativno srce arene, 
udomljujući svu ključnu infrastrukturu za dan utakmice, uključujući 
svlačionice, medicinske blokove, prostore za zagrijavanje, glavni 
tunel za igrače i Mixed zonu. Također sadrži urede uprave stadiona 
i središnji sigurnosni stožer. Potrebno je integrirati reprezentativni 
fan shop i klupski muzej, kako bi se ostvarila istaknuta vizualna 
prisutnost uz Maksimirsku cestu. Gledalište treba imati dva primarna 
prstena odvojena dvoetažnim VIP i VVIP sektorom, s ukupnim kapa-
citetom od približno 3.010 mjesta.
SJEVERNA TRIBINA
Sjevernu tribinu potrebno je, u odnosu na postojeću, pomiknuti 
prema jugu kako bi se unaprijedio perimetar uz Maksimirsku cestu 
i ostvario kvalitetniji arhitektonski dijalog s obližnjim parkom 
Maksimir. Ova tribina namijenjena je organiziranim skupinama 
domaćih navijača te treba biti projektirana kao jedinstveni, nedjeljivi 
prsten kako bi se potaknula ujedinjena atmosfera. Radi regulatorne 
fleksibilnosti, sva sjedala u ovom sektoru trebala bi biti opremljena 
sustavom sigurnosnih barijera (safe-standing), čime se omogućuje 
jednostavna pretvorba između sjedeće i stajaćih konfiguracije bez 
ugrožavanja protočnosti i sigurnosti gledatelja. Gledalište treba imati 
kapacitet od 5.500 do 7.000 mjesta te može sadržavati dodatne 
komercijalne ili tehničke prostore unutar svoje strukture.

--- stranica 86 ---

86
JUŽNA TRIBINA
Južna tribina organizirana je u dva gledališna prstena i služi kao 
ključna zona za segregaciju navijača i administraciju stadiona. Treba 
uključivati potpuno autonoman sigurnosni sektor za gostujuće navi-
jače, prvenstveno smješten u jugozapadnom uglu na dvije razine. 
Ovaj „gostujući sektor“ zahtijeva namjenski i siguran pristup, putem 
mosta ili tunela, kako bi se osiguralo da nema fizičkog kontakta s 
domaćim navijačima. Najmanje 5% ukupnog kapaciteta stadiona 
mora biti rezervirano za gostujuće navijače, uključujući najmanje 15 
mjesta za invalidska kolica. Osim toga, preporučuje se da ova tribina 
uključuje administrativne urede stadionskog kompleksa, svlačionice 
za osoblje i sekundarne prostore tehničkih službi.
ISTOČNA TRIBINA
Istočna tribina zamišljena je kao primarno logističko i visokofunk-
cionalno središte kluba. Trebala bi sadržavati sveobuhvatan blok za 
prvu i drugu momčad, uključujući klupsku medicinsku kliniku i po-
tencijalno integrirani hotel, pri čemu svi navedeni sadržaji moraju biti 
strogo odvojeni od javnih komunikacija kako bi se osigurali optimalni 
uvjeti za odmor i pripremu sportaša. Izravna unutarnja komunika-
cijska ruta mora povezivati istočnu i zapadnu tribinu radi operativne 
učinkovitosti. Donje razine strukture namijenjene su radionicama za 
održavanje, garažama za strojeve za održavanje terena i skladištima 
stadiona, uz mogućnost smještaja dodatnih komercijalnih prostora. 
Gledalište će imati dva prstena za gledatelje odvojena VIP sektorom 
na jednoj razini.
SANITARNI ČVOROVI ZA GLEDATELJE
Svi sektori stadiona moraju biti opremljeni dovoljnim brojem stalnih 
sanitarnih čvorova, ravnomjerno raspoređenih kako bi se osigurao 
jednak pristup i održali visoki standardi javnog zdravlja. Izračun 
kapaciteta temelji se na predviđenom omjeru posjetitelja od 80% 
muškaraca i najmanje 20% žena, čime se osigurava planska rezerva 
za razdoblja najveće potražnje. Radi osiguravanja operativne ot-
pornosti, na sve izračunate zahtjeve u konačnom arhitektonskom 
rješenju mora se primijeniti faktor od 120%.
Specifični standardi za muške gledatelje predviđaju jedan sjedeći 
WC na svakih 250 osoba i jedan pisoar na svakih 125 osoba. Za 
ženske gledatelje standard je jedan sjedeći WC na svakih 120 osoba 
u domaćim sektorima, dok je u gostujućim zonama predviđena veća 
gustoća, odnosno jedan sjedeći WC-a na svakih 80 osoba. Uz svaki 
sjedeći WC mora se nalaziti umivaonik u pripadajućem predprostoru. 
U skladu sa suvremenim standardima inkluzivnosti, projekt mora 
uključiti i rodno neutralne sadržaje te uzeti u obzir različite rodne 
identitete kako bi se osiguralo ugodno okruženje za sve posjetitelje.
Prilagođeni sanitarni čvorovi za gledatelje s invaliditetom moraju se 
osigurati u neposrednoj blizini svih sektora i platformi s mjestima

--- stranica 87 ---

87
za osobe s invaliditetom. Kako bi se osigurala visoka razina usluge 
i skratilo vrijeme kretanja, arhitektonsko rješenje mora osigurati 
najmanje jednu potpuno prilagođenu sanitarnu jedinicu na svakih 15 
korisnika invalidskih kolica, uz dodatnu jedinicu na svakih sljedećih 
10 korisnika. Svaka jedinica mora biti dimenzionirana tako da 
omogućuje puni krug okretanja invalidskih kolica (360°) te oprem-
ljena profesionalnim rukohvatima, niskim umivaonicima i sustavima 
za hitni poziv, u skladu s UEFA-inim Pravilnikom o stadionskoj in-
frastrukturi i standardima „Pristup za sve“ (Access for All).
Sve sanitarne jedinice moraju biti opremljene profesionalnim 
sustavima za ispiranje i kompletnom sanitarnom opremom, 
uključujući automatske dozatore sapuna, brza sušila za ruke ili 
dozatore papirnatih ručnika te držače toaletnog papira velikog ka-
paciteta. Ovi sadržaji trebaju biti integrirani u prostore tribinskih 
komunikacija (concourses) na način koji minimizira redove čekanja i 
omogućuje jednostavno održavanje tijekom intenzivnih događanja.
UGOSTITELJSKI SADRŽAJI I KONCESIJE
Stadion mora imati decentraliziranu ugostiteljsku mrežu koja osig-
urava dostupnost hrane i pića unutar svakog sektora za gledatelje. 
Ovi sadržaji moraju biti izravno dostupni iz svih sjedećih područja, 
uključujući namjenske platforme i sektore za gledatelje s invalid-
itetom. Svaki standardni sektor za sjedenje mora imati najmanje 
dva namjenska koncesijska kioska, dok svaka primarna platforma za 
osobe s invaliditetom zahtijeva najmanje jednu specijaliziranu točku 
posluživanja u neposrednoj blizini.
Pojedinačne ugostiteljske jedinice trebaju biti dimenzionirane 
između 35 m² i 45 m², uz minimalnu unutarnju dubinu od 4 metra 
radi operativne učinkovitosti. Raspored ovih kioska mora se strogo 
pridržavati profesionalnog principa posluživanja preko pulta, uz 
jasnu prostornu odvojenost zona za pripremu hrane od javnih proda-
jnih prostora. Sve jedinice moraju biti projektirane za visok protok 
posjetitelja tijekom poluvremena utakmice, uz integriranu infrastruk-
turu za brze digitalne transakcije i suvremene higijenske standarde. 
PRVA POMOĆ I MEDICINSKA INFRASTRUKTURA ZA GLEDATELJE
Kako bi se osigurali najviši standardi sigurnosti gledatelja i brza 
reakcija u hitnim slučajevima, stadion mora imati decentraliziranu 
mrežu prostorija za prvu pomoć raspoređenih po svim sektorima i 
prstenovima tribina. Svaka medicinska stanica mora imati minim-
alnu površinu od 20 m² i posjedovati odobrenje nadležnih lokalnih 
zdravstvenih i sigurnosnih tijela. Ove prostorije moraju biti strateški 
smještene uz primarne horizontalne komunikacijske pravce, uz jasnu 
prepoznatljivost i signalizaciju unutar unutarnjih hodnika (con-
courses) i vanjskog perimetra stadiona.
Raspored ovih prostorija mora dati prioritet pristupačnosti, s 
vratima i unutarnjim prolazima dimenzioniranima za kretanje nosila

--- stranica 88 ---

88
i invalidskih kolica. Svaka stanica mora funkcionirati kao neovisno 
kliničko okruženje, opremljeno visokokvalitetnom rasvjetom, profe-
sionalnim sustavom ventilacije i potpunom kontrolom klime (grijanje 
i hlađenje). Ključna komunalna infrastruktura uključuje pouzdane 
električne priključke, namjensku opskrbu pitkom vodom te integ-
rirane sustave tople i hladne vode. Nadalje, svaka prostorija mora 
uključivati privatne, rodno odvojene sanitarne čvorove za pacijente i 
osoblje.
Operativna spremnost je ključan zahtjev; stoga svaka prostorija za 
prvu pomoć mora sadržavati specijalizirane zone za pohranu hitnih 
medicinskih potrepština, uključujući nosila, posteljinu i osigurane 
ormariće pod ključem za farmaceutske zalihe. Komunikacijska 
infrastruktura mora imati namjenske telefonske linije sposobne 
za internu koordinaciju na razini stadiona i vanjsku komunikaciju 
s hitnim službama. Kako bi se olakšala medicinska reakcija unutar 
„zlatnog sata“, lokacija ovih primarnih stanica mora omogućiti nes-
metan prijelaz između sjedećih područja za gledatelje i namjenskih 
pristupnih točaka za hitna vozila na eksterijeru stadiona.
VIP I UGOSTITELJSKA (HOSPITALITY) INFRASTRUKTURA
VIP i VVIP zone projektirane su kao visokosigurnosna okruženja 
smještena u središnjim dijelovima tribina, s optimalnim linijama 
vidljivosti između kaznenih prostora. Kako bi se osiguralo be-
sprijekorno iskustvo, ova područja moraju biti fizički odvojena od 
općih zona za gledatelje i imati namjenske ulaze koji vode izravno s 
razine osiguranog parkirališta putem privatnih dizala.
ZAPADNA TRIBINA: GLAVNO VIP SREDIŠTE
Zapadna tribina funkcionira kao primarni ugostiteljski centar, udom-
ljujući VVIP predsjedničku ložu i većinu elitnih sjedala na stadionu. 
Glavni VIP kapacitet iznosi 2.500 mjesta unutar donjeg prstena 
tribine, uz dvoetažni salon (lounge) površine približno 2.500 m². 
Ovaj salon mora primiti sve posjetitelje prema standardu od 1  m² 
po osobi, uz omjer sjedećih i stajaćih mjesta 2:1, te biti djeljiv kako 
bi omogućilo održavanje više istodobnih događanja. Uz to, u ovu je 
tribinu integrirano 40 privatnih VIP loža (svaka površine 24 m², pred-
viđena za 12 osoba). Na istoj lokaciji nalazi se i UEFA-in ugostiteljski 
prostor (UEFA Hospitality Area), specijalizirana zona od 600 m² 
unutar VIP sektora, namijenjena zadovoljavanju zahtjeva međunarod-
nih natjecanja. 
VVIP PREDSJEDNIČKI APARTMAN I IZVRŠNA LOGISTIKA
Izvršna VVIP loža predstavlja strogo kontroliranu zonu s kapacitetom 
za 30 gostiju. Mora sadržavati privatni salon, namjenski ured za 
protokol i obveznu „sigurnu sobu“ (safe room) iz sigurnosnih razloga. 
Pristup je strogo kontroliran putem primarnog ulaza dizajniranog 
za sigurnosne konvoje, uz namjensko dizalo koje povezuje apartman

--- stranica 89 ---

89
izravno s privatnim VVIP parkirnim sektorom. Ova zona mora osigur-
ati nesmetane i sigurne rute prema terenu, svlačionicama i medijskim 
područjima, uz kontroliranu alternativnu točku pristupa iz akreditir-
anog dijela tribine.
ISTOČNA TRIBINA: SEKUNDARNA UGOSTITELJSKA RAZINA
Ugostiteljski sadržaji (Hospitality) na Istočnoj tribini smješteni su na 
jednoj razini između donjeg i gornjeg prstena. Ovaj sektor uključuje 
40 privatnih VIP loža (svaka površine 24 m²), s ukupnim kapacitetom 
za 480 osoba. Lože su podržane salonom (lounge) površine 750 m² 
s integriranim kuhinjama i uslužnim pultovima, uz primjenu istog 
standarda od 1 m²/osobi i omjer sjedećih i stajaćih mjesta 2:1 kao i na 
zapadnoj tribini.
STANDARDI USLUGE I SANITARNI ČVOROVI ZA VIP ZONE
Sva ugostiteljska područja opslužuju se iz središnjeg ugostiteljskog 
bloka i namjenskih kuhinja. Sanitarni čvorovi moraju biti odvojeni za 
VIP i VVIP goste te projektirani u skladu sa sljedećim normatiivma: 
Muškarci: 1 sjedeći WC na 120 gostiju, 1 pisoar na 50 gostiju  
i 1 umivaonik na 50 gostiju.
Žene: 1 sjedeći WC na 25 gostiju i 1 umivaonik na 25 gostiju.
SIGURNOST, KONTROLA I OPERATIVNA INFRASTRUKTURA
Sigurnosne i tehničke operacije stadiona centralizirane su unutar 
visokotehnološke kontrolne jezgre projektirane za nadzor svih funk-
cija tijekom dana utakmice i upravljanje objektom. Ova infrastruktura 
omogućuje potpuni nadzor protoka gledatelja, sustavima zgrade i 
sigurnosnim protokola u cijelom kompleksu.
Središte Centralnog upravljačkog i nadzornog sustava (CNUS) 
mora se nalaziti unutar zapadne tribine, pozicionirano tako da 
omogućuje nesmetan fizički pogled na unutrašnjost stadiona. Ovaj 
blok staklenom je pregradom podijeljen u dvije funkcionalne zone: 
sobu za kontrolu sigurnosti i sobu za upravljanje resursima stadiona. 
Objekt služi kao operativno središte klupske CCTV mreže visoke 
razlučivosti, s PTZ (pan, tilt, zoom) nadzorom svih područja za gled-
atelje, prilaza i ulaza.
Zapovjedni centar mora integrirati podatke iz elektroničkog sustava 
ulaznica u stvarnom vremenu te biti opremljen namjenskom opremom 
za snimanje, ispis i arhiviranje snimki visoke razlučivosti. Kako bi se 
osigurao operativni kontinuitet tijekom hitnih situacija, cijeli sustav, 
uključujući nadzornu mrežu i monitore, mora biti podržan neovis-
nim, redundantnim napajanjem. Izravna vertikalna komunikacija 
između kontrolne sobe i terena obvezna je radi brze koordinacije sa 
službenim osobama uz teren.

--- stranica 90 ---

90
POLICIJSKI PROSTORI I PROSTORIJE ZA ZADRŽAVANJE
Radi održavanja javnog reda stadion mora uključivati decentralizir-
anu mrežu policijskih prostorija i prostorija za zadržavanje. Svaka od 
četiri tribine mora imati namjenski prostor za zadržavanje gledatelja, 
projektiran za sigurnu obradu do 20 osoba po tribini. Ove prostorije 
moraju biti lako dostupne zaštitarskom osoblju, ali diskretno odvo-
jene od općih javnih komunikacija.
TEHNIČKE I SERVISNE PROSTORIJE
Sveobuhvatni sadržaji za redarsku službu, privatno osiguranje i 
tehničko osoblje raspoređeni su po cijelom stadionu kako bi se 
osigurala brza lokalna reakcija i učinkovito upravljanje objektom. Ti 
prostori uključuju svlačionice za zaštitare, skladišta opreme i prost-
orije za tehničke brifinge.
AUDIOVIZUALNI I KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI
Stadion mora omogućiti neprekidnu elektroničku komunikaciju s 
gledateljima putem integrirane medijske mreže visoke razlučivosti, 
uz najmanje dva velika videozida postavljena tako da osiguraju 
nesmetanu vidljivost iz svih sektora. Optimalan položaj predviđa 
se u dijagonalno suprotnim kutovima ili u sredini iza svakog gola. 
Ovi zasloni moraju biti sposobni prikazivati podatke o utakmici u 
stvarnom vremenu, snimke visoke razlučivosti i komercijalni sadržaj 
te mogu biti arhitektonski integrirani u kutne praznine, na vrhove 
tribina ili ovješeni o krovnu konstrukciju.
Obvezan je sveobuhvatan sustav razglasa (PA sustav) koji osigurava 
ujednačenu akustičnu pokrivenost unutrašnjosti stadiona i vanjskog 
perimetra. Kako bi se osigurala operativna otpornost tijekom hitnih 
situacija, sustav mora funkcionirati neovisno o primarnoj mreži 
putem besprekidnog napajanja (UPS) i namjenskog pomoćnog 
generatora. Konzola za upravljanje razglasom mora se nalaziti un-
utar CNUS-a kao fizički i funkcionalno odvojena radna stanica. Sav 
kritični hardver i pojačala moraju biti smješteni u sigurnoj, klimatizir-
anoj tehničkoj prostoriji u neposrednoj blizini zapovjednog centra.
RASVJETA STADIONA I POMOĆNO NAPAJANJE
Stadion mora biti opremljen profesionalnim sustavom reflektorske 
rasvjete u skladu s UEFA-inim smjernicama za rasvjetu stadiona. Za 
standardne operacije sustav mora osigurati prosječnu horizontalnu 
osvijetljenost od 1.400 luksa i vertikalnu osvijetljenost od 1.000 
luksa. Za potrebe vrhunskog prijenosa u visokoj razlučivosti (HD), 
rasvjeta mora postići minimalni prosjek od 2.000 luksa, prilagođen 
pozicijama fiksnih kamera, uz ujednačenu pokrivenost cijelog terena, 
uključujući kutove.
Rasvjetna tijela u pravilu su ovješena o krovnu konstrukciju tribina 
te moraju biti podržana vlastitim pomoćnim generatorom kako bi se

--- stranica 91 ---

91
spriječio bilo kakav prekid tijekom utakmice koja se prenosi. Nadalje, 
stadion mora imati sustav sigurnosne rasvjete odobren od nadležnih 
lokalnih vlasti. Taj sustav mora osigurati trenutačno osvjetljenje svih 
prostora dostupnih gledateljima i osoblju, uključujući sve izlaze i 
primarne evakuacijske puteve, kako bi se omogućilo sigurno kretanje 
u slučaju potpunog nestanka električne energije.
C2
PROSTORI ZA GLEDATELJE
Stadion ima ukupni kapacitet od 35.000 natkrivenih i 
sjedećih mjesta, uključujući VIP i VVIP kategorije.
SANITARNI ČVOROVI ZA GLEDATELJE
C2.1
Sanitarni čvorovi za gledatelje: dovoljan broj stalnih 
sanitarnih jedinica ravnomjerno raspoređenih po svim 
sektorima, čime se osigurava neovisno opsluživanje svake 
tribine u skladu s njezinim kapacitetom. Ukupna predviđena 
površina u skladu sa stadionskim standardima:
m²
1,320
C2.2
Sanitarni čvorovi za gledatelje s invaliditetom: ravnomjerno 
raspoređeni po svim sektorima; najmanje jedna potpuno 
prilagođena jedinica na svakih 15 korisnika invalidskih kolica, 
uz dodatnu jedinicu na svakih sljedećih 10 korisnika:
m²
170
UGOSTITELJSKI SADRŽAJI ZA GLEDATELJE
C2.3
Ugostiteljski sadržaji: svaki standardni sektor mora imati 
najmanje dva namjenska kioska, dok svaka primarna 
platforma za osobe s invaliditetom zahtijeva barem 
jednu specijaliziranu točku posluživanja. Jedinice su 
dimenzionirane između 35 m² i 45 m², s minimalnom dubinom 
od 4 m, prema principu posluživanja preko pulta:
m²
780
PROSTORI PRVE POMOĆI ZA GLEDATELJE
C2.4
Prva pomoć za gledatelje: decentralizirana mreža jedinica 
prve pomoći raspoređenih po svim sektorima i prstenovima 
tribina, 8 x 20 m²:
m²
160
VIP I UGOSTITELJSKI (HOSPITALITY) PROGRAM
C2.5
Zapadna tribina – VIP salon i uslužna područja
m²
2,500
C2.6
Zapadna tribina – VIP lože, 40 jedinica x 24 m²
m²
960
C2.7
VVIP predsjednički apartman, uključujući salon i "sigurnu 
sobu"
m²
200
C2.8
UEFA Hospitality Area, Zapadna tribina
m²
600
C2.9
Istočna tribina – VIP salon i uslužna područja
m²
750
C2.10
Istočna tribina – VIP lože, 40 jedinica x 24 m²
m²
960
SIGURNOST, KONTROLA I OPERATIVNA INFRASTRUKTURA

--- stranica 92 ---

92
C2.11
Središnja kontrolna soba i CNUS: prostor podijeljen 
staklenom pregradom na sigurnosnu kontrolnu sobu i sobu 
za upravljanje resursima stadiona:
m²
100
C2.12
Mreža za zadržavanje gledatelja: namjenski prostori za 
siguran prihvat do 20 osoba po tribini, 7 x 30 m²:
m²
210
C2.13
Distribuirane sobe tehničkih službi: sadržaji za redarsku 
službu, privatno osiguranje i tehničko osoblje, uključujući 
svlačionice, skladišta opreme i sobe za brifinge, raspoređeni 
taktički po tribinama, pri čemu je sklop od otprilike 50% 
ukupne površine potrebno smjestiti u područje glavne 
tribine.
m²
500
UKUPNA NETO POVRŠINA ZA GLEDATELJE, zatvoreni prostori neto
m²
9,210
C2
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C2, maks.
m²
13815

--- stranica 93 ---

93
Televizijski i medijski prostori 
MEDIJSKA INFRASTRUKTURA I LOGISTIKA PRIJENOSA
Stadion mora funkcionirati kao središte za prijenos visokog kapa-
citeta, s medijskom vertikalom koja povezuje sve unutarnje i vanjske 
novinarske zone, mješovitu zonu (Mixed Zone), parkiralište za medije 
i prostor za reportažna kola (OB Compound). Na glavnoj pristupnoj 
točki potrebno je osigurati medijsku recepciju za akreditaciju i in-
formiranje, koja vodi izravno do namjenskog spremišta za medijsku 
opremu.
MEDIJSKA TRIBINA I KOMENTATORSKA MJESTA
Novinarska loža mora biti smještena centralno na glavnoj tribini, s 
natkrivenim pogledom na teren bez vizualnih prepreka. Mora primiti 
najmanje 200 predstavnika medija, od čega najmanje 100 radnih 
mjesta mora biti opremljeno profesionalnim stolovima, priključcima 
za električnu energiju i brzim podatkovnim vezama. Uz novinarsku 
ložu stadion mora osigurati najmanje 40 komentatorskih pozicija za 
televizijske i radijske prijenose. Svaka pozicija mora biti predviđena 
za tri osobe i opremljena stolom, integriranim napajanjem, specijaliz-
iranom rasvjetom i pouzdanim komunikacijskim vezama.
TELEVIZIJSKI STUDIJI I IZVJEŠTAVANJE S TERENA
Objekt zahtijeva četiri unutarnja i četiri vanjska televizijska studija, 
uključujući najmanje jedan panoramski prezentacijski studio s dom-
inantnim pogledom na teren. Standardni zatvoreni studiji trebaju 
imati površinu od najmanje 25 m² i svijetlu visinu od najmanje 2,5 m. 
Izvještavanje nakon utakmice omogućeno je kroz četiri pozicije za 
intervjue („Flash”) smještene između svlačionica i terena, te četiri 
pozicije za proširene intervju („Super Flash”) smještene neposredno 
uz igrački tunel.
NOVINARSKI CENTAR I RADNI PROSTORI ZA MEDIJE
Novinarski centar služi kao glavno čvorište i radni prostor za novin-
are i fotografe te je izravno povezan sa svlačionicama momčadi radi 
službene interakcije.
Prostor za reportažna kola (OB Compound), kao namjenski uređeno 
ravno područje s čvrstom podlogom za televizijska produkcijska 
vozila, izravno je povezan s unutarnjom medijskom vertikalom (vidi 
poglavlje C.0). Stadion mora osigurati sveobuhvatnu mrežu kamera i 
pripadajućih pozicija kako bi se zadovoljili najviši standardi televiz-
ijskog prijenosa.
C3

--- stranica 94 ---

94
NAPOMENA O TEHNIČKOJ PROVEDBI:
Sve medijske zone moraju biti povezane visokoučinkovitom op-
tičkom mrežom. Prostorna organizacija treba dati prioritet medijskoj 
vertikali kako bi se osiguralo da novinari i ekipe za prijenos mogu 
prelaziti između novinarske lože, terena i prostora za reportažna kola 
bez susreta s općom publikom ili VIP posjetiteljima.
C3
TELEVIZIJSKI I MEDIJSKI PROSTORI
 
 
C3.1
Recepcija: na ulazu u radni prostor za medije, namijenjena 
akreditaciji i informiranju medija
m²
20
C3.2
Skladišni prostor za medije
m²
100
C3.3
Novinarska loža / sjedala za medije: natkriveni, središnji i 
neometan prostor na tribinama namijenjen predstavnicima 
medija i radijskim komentatorima, opremljen stolovima, 
priključcima za električnu energiju i internetom. Približno 200 
mjesta.
C3.4
TV i radijska komentatorska mjesta: opremljena stolom, 
trima sjedalima, priključkom za Internet, rasvjetom i 
napajanjem, 40 mjesta
C3.5
Televizijski studio: unutarnji studio, 4x25m²
m²
100
C3.6
Televizijski studio: vanjski studio, 4x25m²
m²
100
C3.7
Pozicije za intervjue: 4 ‘flash’ intervju pozicije (3x4m) između 
izlaza iz svlačionica i terena, i 4 ‘super flash’ pozicije  (3x4m) 
neposredno uz tunel za igrače
PRESS CENTAR I DVORANA ZA KONFERENCIJE ZA TISAK
Press centar služi kao glavno čvorište za novinare i fotografe 
te je izravno povezan sa svlačionicama momčadi radi 
službenih interakcija.
C3.8
Radni prostor za medije: profesionalni radni prostor za 100 
novinara, u potpunosti opremljen potrebnom infrastrukturom.
m²
250
C3.9
Fotografski 'hub': namjenski radni prostor za 25 fotografa. 
Ova zona mora uključivati recepciju na razini terena za 
akreditaciju i upravljanje opremom (prsluci, ormarići i 
podatkovne veze), uz osiguran izravan i siguran pristup 
terenu.
m²
50
C3.10
Dvorana za konferencije za tisak: auditorij s 150 sjedećih 
mjesta, povišenim podijem za šest osoba i platformom za 
kamere površine 30m²
m²
400
C3.11
Mješovita zona (Mixed Zone): natkriveni prostor visokog 
kapaciteta za najmanje 100 predstavnika medija, smješten 
na ulazu u prostor iz svlačionica radi omogućavanja kontakta 
između igrača i predstavnika medija nakon utakmice
C3.12
Sanitarni čvorovi za medije, u blizini press centra
m²
6
C3.13
"Fresh Corner" za osvježenje, u blizini press centra
m²
15
PLATFORME ZA KAMERE
C3.14
Glavna platforma za kamere (Zapad): centralno poravnata sa 
središnjom linijom, pod kutom od 12–15 stupnjeva; minimalne 
površine 12 m² (6x2m) za smještaj tri kamere.
m²
12
C3.15
Taktičke platforme (Zapad): dvije platforme dimenzija 2x2m 
pozicionirane na linijama od 16 metara.
m²
4

--- stranica 95 ---

95
C3.16
Suprotni kut (Istok): platforma 2 x 2m centrirana na 
suprotnoj tribini.
m²
4
C3.17
Pokrivanje krajnjih zona (Sjever i Jug): povišene platforme 
2 x 2m iza svakog gola, koje pružaju neometan pogled iznad 
prečke za pokrivenost od 180° i 360°.
m²
8
UKUPNO TELEVIZIJSKI I MEDIJSKI PROSTORI, zatvoreni prostori neto
m²
941
 C3
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
 
 
 
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C3, maks.
m²
1,412

--- stranica 96 ---

96
Javni sadržaji i sjedište kluba 
KOMERCIJALNI I JAVNI SADRŽAJI
Stadion je zamišljen kao svakodnevno odredište, s restoranom i 
barom koji rade neovisno o rasporedu utakmica. Glavni Fan Shop (s 
pripadajućim skladištem) može se smjestiti na sjeverozapadnom uglu 
uz Maksimirsku cestu. Ovaj maloprodajni centar služi kao obvezni 
izlaz iz Klupskog muzeja, interaktivnog multimedijskog prostora 
koji uključuje dvorane s trofejima, igraonice i garderobu za 100 pos-
jetitelja. Dodatni javni sadržaji uključuju sportsko-rekreacijski centar 
za fitness i borilačke vještine te višenamjenske prostore za članove 
namijenjene seminarima i zajedničkom radu (co-working).
ADMINISTRACIJA I SJEDIŠTE KLUBA
Južna tribina predviđena je kao preferirana lokacija za administrat-
ivno sjedište kluba, koje obuhvaća približno 100 zaposlenika na oko 
1.000 m² uredskog prostora. Raspored treba sadržavati kombinaciju 
privatnih ureda i ureda otvorenog tipa (open-plan), dvoranu za 
sastanke nadzornog odbora te glavni salon s pogledom na teren. Za 
potrebe zaposlenika i igrača predviđeni su klupski kafić i klupski 
restoran kapaciteta 80 mjesta, s mogućnošću razdvajanja na 2 
prostorije po 40 mjesta..
KAMPOVI ZA VRHUNSKU OBUKU I HOTEL ZA IGRAČE
Kompleks djeluje kao centar izvrsnosti, s kampom prve momčadi 
i kampom druge momčadi koji su osiguranim tunelima povezani s 
glavnim svlačionicama stadiona. Ovi objekti objedinjuju medicinske 
prostore za oporavak i fizioterapiju sa specijaliziranom infrastruk-
turom za trening, uključujući teretanu i zatvoreni teren (20 x 40m) 
za pripreme tijekom cijele godine. Centralizirana logistička jedinica, 
smještena između dvaju kampova, objedinjuje upravljanje opremom, 
usluge pranja rublja i skladišta momčadi, uz multikonfesionalni 
sakralni prostor. Za potrebe taktičkih priprema uoči utakmice i 
boravka igrača u karanteni kompleks uključuje hotel za igrače kat-
egorije četiri zvjezdice, koji sadrži dvoranu za taktičke sastanke za 
40 osoba, zajednički boravak za igrače te smještaj u 30 dvokrevetnih 
soba i dva jednosobna apartmana.
TEHNIČKO ODRŽAVANJE I SKLADIŠTENJE
Za potporu radu stadiona i održavanju terena potrebni su sljedeći 
tehnički prostori: skladišta stadiona za opću pohranu, radionice za 
popravke i održavanje objekta te garaže za strojeve za i opremu za 
održavanje terena, kao i specijalizirana stadionska vozila.
C4

--- stranica 97 ---

97
NAPOMENA O TEHNIČKOJ PROVEDBI:
Sve komercijalne i administrativne zone moraju imati neovisan pris-
tup iz javnog prostora, čime se osigurava funkcionalnost stadiona i 
u danima kada nema utakmica. Kampovi za vrhunsku obuku i hotel 
za igrače moraju biti strogo odvojeni od kretanja javnosti kako bi se 
očuvala privatnost i sigurnost sportaša.
C4
JAVNI SADRŽAJI I SJEDIŠTE KLUBA
 
 
KOMERCIJALNI I JAVNI PROSTORI KLUBA
C4.1
Klupski muzej: multimedijska izložba, dvorana s trofejima 
i garderoba za 100 osoba sa sanitarnim čvorom (2Ž, 2M, 1 
OSI)
m²
1,000
C4.2
Glavni Fan Shop: maloprodajni prostor s mogućnošću tiska 
na dresove i kabine za presvlačenje
m²
400
C4.3
Skladište glavnog Fan Shopa: namjensko maloprodajno 
skladište i logistika
m²
100
C4.4
Javni restoran: restoran s punom uslugom (otvoren 
svakodnevno)
m²
1,000
C4.5
Javni bar: svakodnevno ugostiteljstvo i društveno središte
m²
500
C4.6
Sportsko-rekreacijski centar: Fitness, CrossFit i borilačke 
vještine
m²
300
C4.7
Višenamjenski prostor za članove: Seminari, co-working i 
izložbe
m²
500
C4.8
Sekundarni Fan Shop: maloprodajno mjesto manjeg opsega
m²
50
C4.9
Središnje skladište Fan Shopova: sekundarno skladište 
visokog kapaciteta
m²
500
ADMINISTRACIJA I SJEDIŠTE KLUBA
C4.10
Opći uredski blok s radnim prostorima za 100 zaposlenika 
(6 ureda za 5-6 osoba, 20 privatnih, nekoliko ureda za 2-3 
osobe), izvršni blok s dvoranom za sastanke nadzornog 
odbora, glavnim salonom te dvjema velikim i jednom malom 
dvoranom za sastanke, kao i klupski arhiv sa sigurnim 
spremištem za povijesne i administrativne zapise, kuhinjom/
blagovaonicom i sanitarnim čvorovima.
m²
1,000
C4.11
Klupski kafić: privatni boravak i prostor za druženje 
zaposlenika
m²
200
C4.12
Klupski restoran: blagovaonica s 80 mjesta za osoblje i 
igrače (mogućnost 40+40)
m²
300
KAMPOVI PRVE I DRUGE MOMČADI
C4.13
Dvorana za trening prve momčadi: zatvoreni teren, 20 x 
40m, visine 6m 
m²
1,250
C4.14
Teretana za prvu momčad: zona za trening snage visokih 
performansi
m²
300
C4.15
Oporavak i fizioterapija prve momčadi: masaža, terapija i 
medicinske sobe
m²
350
C4.16
Svlačionice prve momčadi
m²
200
C4.17
Prostorije glavnog trenera
m²
50
C4.18
Prostorije ostalih trenera: primarni ormarići i uredi za 
strategiju
m²
100

--- stranica 98 ---

98
C4.19
Svlačionice druge momčadi
m²
100
C4.20
Prostorije glavnog trenera druge momčadi
m²
20
C4.21
Prostorije ostalih trenera druge momčadi
m²
40
C4.22
Video soba za analizu utakmica
m²
60
C4.23
Prostorija voditelja opreme
m²
100
C4.24
Praonica rublja
m²
100
C4.25
Spremište za opremu
m²
200
C4.26
Sakralni prostor: višekonfensionalna molitvena soba i 
kapelica, 20 + 80 m²
m²
100
C4.27
Klupska poliklinika: medicinska skrb i dijagnostika u sklopu 
objekta
m²
200
HOTEL ZA IGRAČE PRVE MOMČADI (STANDARDI 4 ZVJEZDICE)
C4.28
Smještajno krilo: 30 dvokrevetnih soba i 2 jednosobna 
apartmana,  
Prostor za dnevni boravak: boravak za igrače, TV zona i 
čajna kuhinja,  
Dvorana za taktičke sastanke: predavaonica i dvorana za 
sastanke za 40 osoba
m²
1,250
TEHNIČKA INFRASTRUKTURA I ODRŽAVANJE
C4.29
Navijačke prostorije (unutar tribina): Spremište za rekvizite, 
zastave i bubnjeve
m²
800
C4.30
Skladišta stadiona: Opće spremište za objekt i logistiku
m²
800
C4.31
Radionice za održavanje: Specijalizirane prostorije za 
popravke i tehniku
m²
250
C4.32
Garaže za strojeve: Spremište za opremu za održavanje 
terena i komunalna vozila
m²
450
UKUPNO JAVNI SADRŽAJI I SJEDIŠTE KLUBA, zatvoreni prostori neto
 
12,570
 C4
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
 
 
 
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C4, maks.
m²
18,855

--- stranica 99 ---

99
Pomoćna infrastruktura za trening
POMOĆNI TERENI ZA TRENING
Pomoćni teren s tribinom ključna je komponenta za svakodnevno 
funkcioniranje i kontinuitet rada svih klupskih selekcija. Služi kao po-
moćni teren glavnom stadionu te kao prostor za treninge i utakmice 
kategorija, čime se rasterećuje travnjak glavnog igrališta. Objekt 
pomoćnog terena mora biti opremljen tako da zadovoljava standarde 
UEFA kategorije 2.
Dimenzije igrališta moraju biti 105 x 68 m, uz sigurnosni pojas šir-
ine 5 metara sa svih strana. Tribina je predviđena za kapacitet od 
približno 1.500 natkrivenih sjedećih mjesta. Pretpostavlja se da se 
službene utakmice neće održavati istovremeno na glavnom stadi-
onu i pomoćnom terenu; stoga je dopušteno zajedničko korištenje 
sadržaja glavnog stadiona, pod uvjetom da su smješteni i na odgov-
arajućoj udaljenosti i u skladu s UEFA propisima za pojedine razine 
natjecanja.
Tehnički zahtjevi (Sukladnost s UEFA kategorijom 2):
• Igralište: grijani prirodni travnjak, s namjenskim prostorom za 
zagrijavanje.
• Infrastruktura za sportaše i službene osobe: dvije svlačionice za 
momčadi/trenere, dvije svlačionice za suce i tunel za igrače.
• Medicinski dio i usklađenost: prostorija za medicinsku pomoć, 
prostor za kontrolu dopinga i prostorija za delegate.
• Odredbe za gledatelje: tribina kapaciteta 1.500 mjesta, uključujući 
namjenske sektore za gostujuće navijače (min. 5%), gledatelje 
s invaliditetom (min. 1%) i VIP sektor s 50 mjesta (bez privatnih 
loža).
• Ugostiteljstvo i sadržaji: VIP salon s pratećim uslužnim prost-
orima i 50 namjenskih VIP parkirališnih mjesta (preporučuje se 
zajedničko korištenje s glavnim stadionom). Sadržaji za gledatelje 
uključuju prostor za prvu pomoć, ugostiteljske i sanitarne čvorove.
• Mediji i prijenos: novinarski centar s konferencijskom dvoranom, 
novinarska loža s 20 mjesta, 3 komentatorska mjesta, televizijski 
studio i “fresh-corner”. Glavna platforma za kamere mora biti 
smještena na tribini okrenutoj suprotno od sunca.
• Operativni sustavi: središnja kontrolna soba, prostorija za zad-
ržavanje gledatelja i tehničke službe za dan utakmice. Objekt mora 
biti opremljen elektroničkim semaforom, sustavom razglasa, sig-
urnosnom rasvjetom i sustavom rasvjete stadiona koji osigurava 
minimalnu prosječnu osvijetljenost od 800 Luxa.
C5

--- stranica 100 ---

100
INFRASTRUKTURA ZA PRIJENOS I DODATNI TERENI ZA TRENING
PROSTOR ZA REPORTAŽNA VOZILA (TELEVISION COMPOUND)
Potrebno je osigurati namjenski prostor od najmanje 400 m² za 
kamione za televizijski prijenos. Radi optimizacije iskorištenosti 
lokacije, preporučuje se da se taj prostor preklapa s glavnim prost-
orom za reportažna vozila stadiona »Maksimir« (vidi poglavlje C0). 
Područje mora biti na ravnom i čvrstom tlu te imati izravnu tehničku 
povezanost s platformama za kamere i medijskim centrom pomoćnog 
stadiona.
DODATNI POMOĆNI TERENI ZA TRENING
Uz pomoćni stadion kompleks mora sadržavati dva dodatna pomoćna 
terena za potrebe svakodnevnih treninga visokog intenziteta, pri 
čemu svaki teren mora biti dimenzija između 100–105 m x 64–68 m 
te biti ograđen obveznim zaštitnim sigurnosnim pojasom sa svih 
strana.
Kako bi se osigurali raznoliki uvjeti za vrhunsku izvedbu, jedan teren 
mora imati hibridni sustav travnjaka, dok drugi mora biti obložen 
profesionalnom umjetnom travom.
Oba dodatna trening terena moraju biti opremljena sustavima 
sportske rasvjete koji osiguravaju minimalnu prosječnu osvijetljenost 
od 200 Luxa kako bi se omogućili večernji treninzi.
C5
POMOĆNA INFRASTRUKTURA ZA TRENING
 
 
C5.0
IGRALIŠTE: Grijani prirodni travnjak  (105 x 68 m) s 
prostorom za zagrijavanje
Pomoćni teren mora zadovoljavati standarde UEFA kategorije 
2 za stadionsku infrastrukturu te uključivati natkrivenu 
tribinu za 1.500 gledatelja, kao i dolje navedene sadržaje:
INFRASTRUKTURA ZA SPORTAŠE
C5.1
Svlačionice za momčadi: dvije jedinice za igrače i trenere, 2 
x 60 m²
m²
120
C5.2
Svlačionice za suce: dvije jedinice za mješovite sudačke 
timove, 2 x 20 m²
m²
40
C5.3
Tunel za igrače: zaštićeni i siguran prolaz do terena
m²
90
C5.4
Službene prostorije: prostorija za delegate
m²
20
C5.5
Službene prostorije: prostorija za medicinsku pomoć
m²
30
C5.6
Doping kontrola: osiguran prostor za testiranje s privatnim 
pristupom
m²
30

--- stranica 101 ---

101
C5.7
Hitni WC uz teren: namjenski službeni čvor
m²
4
ODREDBE ZA GLEDATELJE I VIP OSOBE
C5.8
Kapacitet tribine: 1.500 natkrivenih sjedala (uključuje 5% 
sektora za goste i 1% za osobe s invaliditetom)
C5.9
VIP sektor: 50 sjedala, integriranih u tribinu, bez privatnih 
loža
C5.10
VIP salon: ugostiteljski apartman i namjenski uslužni 
prostori
m²
110
C5.11
Sadržaji za gledatelje: ugostiteljski objekt
m²
70
C5.12
Sadržaji za gledatelje: prva pomoć
m²
20
C5.13
Sadržaji za gledatelje: sanitarni čvorovi
m²
30
C5.14
Prilagođeni sadržaji: namjenski sanitarni čvorovi za 
gledatelje s invaliditetom
m²
15
MEDIJI I PRIJENOS
C5.15
Press centar: konferencijska dvorana od 100 m² i  prostor za 
osvježenje (fresh-corner) od 20 m² 
m²
120
C5.16
Radni prostor za medije: namjenski radni prostor za 20 
novinara
m²
80
C5.17
Novinarska loža: 20 natkrivenih sjedala na glavnoj tribini
C5.18
Komentatorska mjesta: 3 natkrivena televizijska i radijska 
mjesta
C5.19
TV studio: profesionalni studio za prijenos
m²
25
C5.20
Platforma za kamere: glavna platforma (min. 4 x 2 m) 
smještena na tribini u sjeni
m²
8
C5.21
Centralna kontrolna soba: središte za operacije i sigurnost
m²
50
C5.22
Prostorija za zadržavanje: sigurna prostorija za upravljanje 
gledateljima
m²
30
C5.23
Tehničke službe: prostorije za operacije na dan utakmice i 
upravljanje objektom
m²
50
C5.24
Prostor za reportažna vozila: namjensko područje površine 
400 m² , za OB kamione, zajedničko korištenje s glavnim 
stadionom
m²
400
DODATNA GRUPA TERENA ZA TRENING
Uz gore navedeni pomoćni teren, kompleks mora sadržavati 
dva pomoćna terena za svakodnevni trening visokog 
intenziteta
C5.25
Teren s hibridnom travom: 100–105 m x 64–68 m s 
profesionalnom rasvjetom od 200 Luxa
C5.26
Teren s umjetnom travom: 100–105 m x 64–68 m s 
profesionalnom rasvjetom od 200 Luxa
Sigurnosni perimetar: obvezni zaštitni pojas od 5 metara sa 
svih strana svakog terena
UKUPNO JAVNI SADRŽAJI I SJEDIŠTE KLUBA
m² 
844
 C5
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
 
 
 
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C5, maks.
m²
1,266

--- stranica 102 ---

102
C
REKAPITULACIJA POVRŠINA
KOMPLEKS NOGOMETNOG STADIONA MAKSIMIR
C1
PROSTORI ZA IGRAČE I SLUŽBENE OSOBE, neto
m²
2,020
C2
PROSTORI ZA GLEDATELJE, neto
m²
9,210
C3
TELEVIZIJSKI I MEDIJSKI PROSTORI, neto
m²
941
C4
JAVNI SADRŽAJI I SJEDIŠTE KLUBA, neto
m²
12,570
C5
POMOĆNA INFRASTRUKTURA ZA TRENING, neto
m²
844
C
KOMPLEKS NOGOMETNOG STADIONA, ukupna neto površina zatvorenih 
prostora 
m²
25,585
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C1-C5, maks.
m²
38,378

--- stranica 103 ---

103
Šire obuhvatno područje, sukladno Generalnom urbanističkom planu 
(GUP), označeno je kao zona IS - Infrastrukturni sustavi, s namjenom 
razvoja prometne i komunalne infrastrukture te je u okviru natječaja 
definirano kao Zona D.
Zona D obuhvaća:
• infrastrukturne sustave, 
• multimodalno prometno čvorište Borongaj 
• mrežu glavnih prometnica koje omeđuju natječajnu lokaciju.
MULTIMODALNO PROMETNO ČVORIŠTE BORONGAJ
Prometno čvorište predviđeno je kao središnja točka javnog prijevoza 
za istočni dio grada Zagreba, uključujući sustav Park & Ride za po-
trebe Kliničke bolnice Rebro. Uz svakodnevnu funkciju, čvorište mora 
biti dimenzionirano za maksimalni kapacitet koji se javlja tijekom 
održavanja velikih sportskih i javnih događanja. 
Idejno rješenje mora osigurati:
• funkcionalnu i prostornu integraciju s planiranim željezničkim 
stajalištem „Borongaj“, 
• operativnu sinkronizaciju željezničkog, tramvajskog i autobusnog 
prometa
• jasno definirane tokove putnika u režimu svakodnevnog korištenja 
i u režimu velikih događanja.
Takav održivi pristup ima za cilj smanjiti prometno opterećenje 
okolnih ulica te značajno unaprijediti pristupačnost kako za pos-
jetitelje na dan utakmice, tako i za lokalno stanovništvo.
JAVNA GARAŽA I PROMETNA INFRASTRUKTURA
Unutar zone planira se izgradnja javne garaže kapaciteta približno 
1.500 parkirališnih mjesta na površini zahvata od približno 14.600 m².
Broj podzemnih etaža nije unaprijed definiran. Građevina treba biti 
povezana s gradskom cestovnom mrežom te uključivati namjensku 
infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
Površinu iznad podzemne garaže potrebno je oblikovati kao više-
namjenski urbani trg, čim se stvara nova funkcionalna i krajobrazno 
oblikovana cjelina koja služi kao ulazni prostor kompleksa. Ovaj 
prostor mora omogućiti i povremeno parkiranje autobusa navijača 
tijekom velikih događanja (oko 200 mjesta za automobile i min. 20 
mjesta za autobuse) od kojih se može organizirati sigurna/ograđena 
pješačka ruta do nogometnog stadiona.
7.6.	 Projektni 
zadatak 
za zonu D: 
infrastrukturni 
sustavi i 
prometno 
čvorište 
Borongaj

--- stranica 104 ---

104
URBANA INTEGRACIJA I JAVNI PROSTOR
Projekt mora jasno definirati:
• sve kolne pristupe iz okolnih prometnica
• pješačke i biciklističke tokove
• pristupe osobama smanjene pokretljivosti
• organizaciju javnih prostora (ulazni trgovi, platoi, komunikacijski 
koridori).
Rješenje mora dati prioritet:
• pješačkom prometu
• biciklističkoj infrastrukturi
• kvaliteti parternog uređenja
• smanjenju toplinskog opterećenja kroz zelenu infrastrukturu. 
BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA I POVEZIVOST
Planirana je uspostava kvalitetne veze s biciklističkom magistralom 
„Zagreb - istok“ duž Branimirove ulice.
Projekt treba definirati:
• biciklističku vezu od raskrižja Branimirove ulice i Ulice Divka 
Budaka prema kompleksu stadiona
• integraciju s postojećom i planiranom mrežom biciklističkih staza
• sigurna parkirališta za bicikle u sklopu kompleksa.
Gdje je to potrebno, osigurati proširenje nogostupa radi povećanja 
sigurnosti i udobnosti pješaka.
Potrebno je ispitati izvedivost i optimalnu poziciju pješačko-bicik-
lističkog pothodnika kako bi se ostvarila izravna veza između kom-
pleksa SRC Svetice i Parka Maksimir.
Uz planirana parkirališna mjesta za bicikle u Zonama A i C potrebno 
je planirati i oko 500 parkirališnih mjesta u Zoni D, ravnomjerno 
raspoređenih na logičnim točkama pristupa.

--- stranica 105 ---

105
KRAJOBRAZNO UREĐENJE I KLIMATSKA OTPORNOST
U cilju ublažavanja učinka urbanog toplinskog otoka, zonu je po-
trebno maksimalno ozeleniti kroz stratešku integraciju niskog, sred-
njeg i visokog sloja vegetacije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti 
krajobraznom uređenju površina iznad podzemne garaže te unutar 
tramvajskog okretišta kako bi se postigla visokokvalitetna funkcion-
alna krajobrazna cjelina. Prednost treba dati permeabilnim i vodop-
ropusnim površinama.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti:
• krajobraznom uređenju površine iznad podzemne garaže
• oblikovanju prostora unutar tramvajskog okretišta,
• materijalizaciji partera s ciljem postizanja cjelovitog urbanog 
identiteta.
Sve infrastrukturne površine potrebno je oblikovati na način koji 
osigurava koherentan urbani karakter, uravnotežujući tehničke za-
htjeve prometne infrastrukture s ugodnim i reprezentativnim javnim 
prostorom.

--- stranica 106 ---

106
A1
ATLETSKI STADION II. KATEGORIJE
UKUPNA NETO POVRŠINA
m²
3,907
dodatak za komunikacije i zidove - cca 35% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) A1, maks.
m²
5,274
A3
RUKOMETNA DVORANA
UKUPNA NETO POVRŠINA
m²
15,089
dodatak za komunikacije i zidove - cca 35% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) A3, maks.
m²
20,370
A4
MULTIFUNKCIONALNA DVORANA ZA FUTSAL I KOŠARKU
UKUPNA NETO POVRŠINA
m²
5,095
dodatak za komunikacije i zidove - cca 35% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) A4, maks.
m²
6,878
C
KOMPLEKS NOGOMETNOG STADIONA MAKSIMIR
C1
PROSTORI ZA IGRAČE I SLUŽBENE OSOBE, neto
m²
2,020
C2
PROSTORI ZA GLEDATELJE, neto
m²
9,210
C3
TELEVIZIJSKI I MEDIJSKI PROSTORI, neto
m²
941
C4
JAVNI SADRŽAJI I SJEDIŠTE KLUBA, neto
m²
12,570
C5
POMOĆNA INFRASTRUKTURA ZA TRENING, neto
m²
844
 
 
 
 
C
KOMPLEKS NOGOMETNOG STADIONA, ukupna neto površina
m²
25,585
dodatak za komunikacije i zidove - cca 50% neto površine
BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP) C1-C5, maks.
m²
38,378
C6
GARAŽA, BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP), maks.
m²
24,000
D
GARAŽA, BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA (GBP), maks.
m²
45,000
7.7.	 Rekapitulacija 
površina

--- stranica 107 ---

107
Natječajno rješenje treba u primjenjivom opsegu integrirati niže 
navedene smjernice dok se implementacija svih smjernica osigurava 
izradom projektna na temelju prvonagrađenog natječajnog rješenja 
koja slijedi nakon provedenog arhitektonsko urbanističkog natječaja.
Projekt mora sadržavati opis mjera energetske učinkovitosti, te je u 
svrhu racionalne upotrebe i uštede energije potrebno predvidjeti i 
alternativne izvore energije, pri čemu se prednost daje obnovljivim 
izvorima koji nemaju negativan utjecaj na okoliš vodeći računa da se 
zadovolje svi zahtjevi svih relevantnih dijelova zakonodavnog okvira u 
gradnji.
Razmatranje energetskog koncepta potrebno je uključiti u početnoj 
fazi projektiranja, te je potrebna kvalitetna koordinacija svih stručn-
jaka čija projektna rješenja utječu na realizaciju zgrade (arhitekata, 
inženjera građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike, krajobraznih ar-
hitekata, specijalista zaštite od požara i drugih). Kvalitetno optimiran 
energetski koncept omogućava nisku potrošnju energije i korištenje 
energije iz obnovljivih izvora uz što nižu cijenu investicije te rezultira 
troškovno-optimalnim rješenjem promatrano u ukupnim troškovima.
Projektnim rješenjem potrebno je osigurati:
—
— da najveći mogući udio isporučene energije za rad tehničkih 
sustava u zgradi bude podmiren iz obnovljivih izvora energije 
(dakle i više od 30% zahtijevanog Tehničkim propisom o racion-
alnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 
70/18, 73/18, 86/18, 102/20), a što može uključivati učinkoviti 
sustav daljinskog ili blokovskog grijanja koje se u cijelosti ili djelo-
mično temelji na energiji iz obnovljivih izvora i/ili učinkovitoj ko-
generaciji, u skladu s energetskim konceptom i idejnim rješenjem;
—
— da zgrada potražuje najmanje 20% primarne energije manje od 
trenutno važeće nacionalne regulative odnosno nZEB zahtjeva 
za nove zgrade, u skladu s energetskim konceptom i idejnim 
rješenjem.
8.1.1.	
ZAHTJEVI ZA SUSTAVE GRIJANJA I PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE
Za zadovoljavanje toplinskih potreba za potrebe grijanja i pri-
preme potrošne tople vode za sve sportske namjene tj. građevine u 
obuhvatu potrebno je planirati priključenje na centralizirani toplinski 
8.	 Dodatne 
smjernice 
za izradu 
natječajnog 
rješenja 
i buduće 
projektno-
tehničke 
dokumentacije 
8.1.	 Energetska 
učinkovitost

--- stranica 108 ---

108
sustav u vidu izgradnje centralne toplinske stanice iz koje će se topl-
inska energija distribuirati na lokaciji do svih potrošača. Dopušta se 
isključivo niskotemperaturno grijanje u smislu distribucije i predaje 
toplinske energije korisnicima pri čemu je dozvoljeno koristiti podno 
grijanje, ventilokonvektorske uređaje i toplozračno grijanje, sve u 
skladu s namjenom prostora. U sklopu natječajnog rada potrebno 
planirati dovoljnu površinu na kojoj će se smjestiti centralna toplin-
ska stanica.
8.1.2.	
ZAHTJEVI ZA SUSTAVE HLAĐENJA
Za zadovoljavanje potreba za rashladnom energijom tj. za potrebe 
hlađenja za sve namjene u građevinama koje su u obuhvatu potrebno 
je planirati korištenje centraliziranog toplinskog sustava kao izvora 
primarne energije u apsorpcijskom hlađenju ili energije zraka tj. 
dizalica topline koje je potrebno fizički razdvojiti (planirati zasebne 
sustave za svaku od građevina na predmetnoj lokaciji). Dopušteno 
je koristiti centralne rashladne sustave različite izvedbe, VRV/VRF 
sustave i ostalo uz adekvatna rashladna tijela sukladno namjeni 
prostora (ventilokonvektorski uređaji ili hlađenje putem ventilacijs-
kih kanala) pri čemu radne tvari u navedenim tehničkim sustavima 
moraju biti ekološki prihvatljive (GWP < 750). 
8.1.3.	
ZAHTJEVI ZA MEHANIČKU VENTILACIJU PROSTORA
Za potrebe ventilacije potrebno je planirati izgradnju sustava 
prisilne ventilacije s rekuperacijom za sve prostorije za boravak i 
rad uključujući prostore za sportsku namjenu te odsisne ventilacije 
u sanitarnim prostorima pri čemu je potrebno fizički razdvojiti ove 
sustave po građevinama. Dozvoljeno je planirati (na razini građev-
ine) centralizirane sustave prisilne ventilacije, odnosno lokalne 
sustave ventilacije, sve sukladno namjenama prostora i prostornim 
mogućnostima. Prilikom projektiranja potrebno je poštovati relev-
antne propise i standarde. U sklopu natječajnog rada potrebno je 
planirati dovoljnu površinu (volumen) na kojoj će se smjestiti sustavi 
ventilacije na način da su potpuno arhitektonski integrirani. 
8.1.4.	
ZAHTJEVI ZA PRIKLJUČAK NA DISTRIBUCIJSKU MREŽU ELEKTRIČNE 
ENERGIJE
Po pitanju zadovoljavanja potreba za električnom energijom iz mreže 
predviđa se priključenje na distribucijsku mrežu električne energije 
pri čemu je potrebno prioritetno planirati izvedbu centralnu pojnu 
točku (trafostanica/susretno postrojenje) za cijeli kompleks tj. sve 
građevine u obuhvatu, interni srednjenaponski razvod od pojne točke 
do građevina te adekvatan interni energetski razvod po građevinama. 
Ukoliko stanje postojeće infrastrukture (distribucijske mreže) nije 
adekvatno za priključenje cijelog kompleksa putem jedne centralne 
pojne točke, dozvoljeno je planirati zasebne priključke građevina na

--- stranica 109 ---

109
distribucijsku mrežu, a sve sukladno uputama operatora distribu-
cijskog sustava električne energije. 
8.1.5.	
ZAHTJEVI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE 
U ovisnosti o načinu rješavanja priključka na distribucijsku mrežu 
električne energije i budućih potreba za električnom energijom 
svih građevina u obuhvatu, potrebno je predvidjeti izgradnju sun-
čanih elektrana za vlastite potrebe uz mogućnost predaje viškova 
električne energije u mrežu, a pri čemu se mogu koristiti sve 
dostupne krovne površine građevina sportske namjene. Prilikom 
određivanja optimalne veličine sunčanih elektrana potrebno je 
poštivati trenutni zakonodavni okvir. U tu svrhu je u sklopu natječa-
jnog rada potrebno obuhvatiti opis i vizualizaciju spomenutog ob-
novljivog izvora energije. 
8.1.6.	
ZAHTJEVI ZA ZADOVOLJAVANJE VRŠNIH OPTEREĆENJA ELEKTRIČNE 
ENERGIJE
Za potrebe pokrivanja vršnog opterećenja, primjerice tijekom televiz-
ijskih prijenosa i ostalih događanja, potrebno je prioritetno planirati 
izgradnju stacionarnog sustava pohrane električne energije (bater-
ije), odnosno, alternativno dizel agregata. Sukladno navedenome, 
u sklopu natječajnog rada potrebno je planirati dovoljnu površinu 
na kojoj će se smjestiti centralna pojna točka, stacionarni sustavi 
pohrane električne energije (baterije) i ostala popratna oprema 
poštujući sve relevantne zakone, propise i standarde te dati opis. 
8.1.7.	
ZAHTJEVI ZA SUSTAVE UNUTARNJE I VANJSKE RASVJETE 
Po pitanju rasvjete stadiona i dvorana, istu je potrebno predvidjeti 
i projektirati u skladu s relevantnim propisima i standardima za 
sportske objekte pri čemu je sekundarni zahtjev voditi računa o en-
ergetskoj učinkovitosti iste. Vanjska rasvjeta mora biti projektirana u 
skladu s odredbama zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a u 
sklopu iste je potrebno dati i prijedlog akcentne / dekorativne ras-
vjete svih građevina u obuhvatu. Dodatno, sva rasvjeta, prioritetno 
u građevinama sportske namjene, mora biti upravljiva po pitanju 
količine svjetlosnog toka kako bi se ista mogla prilagoditi različitim 
namjenama prostora (primjerice treninzi, utakmice, televizijski prijen-
osi, ostalo). 
8.1.8.	
ZAHTJEVI ZA ODRŽIVU MOBILNOST
Po pitanju mjera održive mobilnosti, potrebno je planirati izgradnju 
infrastrukture za punjenje električnih vozila pri čemu je istu doz-
voljeno smjestiti isključivo na nadzemnim etažama u sklopu obuhvata

--- stranica 110 ---

110
projekta tj. nikako ovu infrastrukturu planirati u podzemnim etažama 
garaža. U slučaju da se ovom dokumentacijom neće predvidjeti 
nadzemne etaže, dozvoljeno je planiranje ove infrastrukture u 
podzemnim etažama garaža pri čemu je veliku pozornost potrebno 
posvetiti rješavanju protupožarnih zahtjeva. 
Potrebno je planirati određeni broj sporih (DC) i brzih (AC) punionica 
vodeći računa o priključnoj snazi istih i zahtjevima po pitanju zaštite 
od požara.  Također je potrebno planirati sve elemente biciklističke 
infrastrukture uključujući osiguravanje parkirališta za bicikle. 
8.1.9.	
ZAHTJEVI ZA SUSTAVE AUTOMATIZACIJE, NADZORA I UPRAVLJANJA 
Svi termotehnički sustavi (grijanje/hlađenja/ventilacija) i ostali 
tehnički sustavi (rasvjeta, sunčane elektrane, stacionarni sustavi za 
pohranu električne energije, infrastruktura za punjenje električnih 
vozila, videonadzor i ostalo) moraju biti integrirani u centralni nad-
zorni i upravljački sustav koji mora biti središnja točka upravljanja 
svih građevina (i pripadajućih sustava), a putem kojeg će se na 
temelju interne logike, sustava senzorike i ostalog moći efikasno 
upravljati svim navedenim sustavima. 
Potrebno je predvidjeti ugradnju sustava daljinskog očitanja po-
trošnje energenata i vode, ali i praćenja kvalitete unutarnjeg zraka 
(senzora) za sva mjerna mjesta koja će se predvidjeti u građevinama 
koje su u obuhvatu ovog projekta putem kojeg će se ista spojiti na 
ISGE sukladno službenim uputama ove javne platforme. 
Mjere zaštite od požara uključuju, uz osiguranje potrebne količine 
vode i minimalni tlak u vodovodnoj mreži, gradnju nadzemne hidrant-
ske mreže i osiguranje vatrogasnih prilaza i površina za operativni 
rad vatrogasne tehnike sukladno odredbama posebnih propisa, treba 
osigurati vatrootpornost nosive konstrukcije kao i drugih dijelova 
građevine i opreme.
Mjere za evakuaciju i zaštitu, pristupe i površine za operativni rad 
vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odrediti u 
skladu s odredbama posebnih propisa.
Prilikom projektiranja mjera zaštite od požara potrebno je pridržavati 
se hrvatskih propisa, a u dijelovima koji nisu definirani hrvatskim 
propisima, primijeniti strane propise kao priznata pravila tehničke 
prakse, primjerice europske norme, američke smjernice NFPA 
(National Fire Protection Association). Mjere zaštite od požara za 
stadione (mjesta okupljana) i prostore garaža nisu definirane hr-
vatskim propisima, te prilikom projektiranja istih preporučujemo 
pridržavati se američkih smjernica NFPA 101 (Life Safety Code) 
2024., NFPA 5000/2024. te NFPA 88A/2023. Kod dimenzioniranja 
gledališta potrebno je poštivati i zahtjeve hrvatske norme HRN EN 
8.2.	 Zaštita  
od požara

--- stranica 111 ---

111
13200-1:2019. - (Gledališta - 1.dio: Opće značajke prostora za gled-
atelje, te ostale važeće i obavezne hrvatske norme).
 
8.2.1.	
Vatrogasni pristupi 
Vatrogasne pristupe potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o 
uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/1994 i 142/2003). Na razini 
šire situacije potrebno je naznačiti vatrogasne pristupe sukladno 
zahtjevima navedenog pravilnika uz napomenu da je radijuse tih 
pristupa potrebno već na ovoj razini osigurati u skladu s vrijed-
nostima iskazanim u prilogu Pravilnika-(tablicom 1 i 2), kako bi se 
osigurala mogućnost brze i operativne intervencije (bez otežavajućeg 
manevriranja zbog teh. nedostataka). U pogledu stadiona potrebno je 
osigurati vatrogasni pristup s najmanje dvije duže strane. Udaljenost 
operativnih ploha/površina od pročelja ovisi o visini građevine i kreće 
se od 6 do 12 metara. Na pročeljima uz koje se planiraju vatrogasni 
pristupi potrebno je najmanje na svakih 25m imati otvore za po-
trebe vatrogasne intervencije min. dimenzija 0,8x1,2m, s parapetom 
ne nižim od 0,9m te ne višim od 1,2m. U slučaju fiksnih staklenih 
pročelja na spomenutim pozicijama potrebno je planirati dijelove 
pročelja izvedene od kaljenog sigurnosnog stakla radi mogućnosti 
razbijanja za potrebe akcije vatrogasne intervencije.
Natječajnim radom potrebno je prikazati osnovni koncept organiza-
cije vatrogasnih pristupa u osnovnoj situaciji natječajnog rješenja. 
8.2.2.	
Vatrootpornost nosive konstrukcije 
Vatrootpornost nosive konstrukcije potrebno je projektirati u 
skladu sa zahtjevima Pravilnika o otpornosti na požar i drugim 
zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 
29/2013 i 87/2015) odnosno sukladno nekom stranom propisu kao 
što je NFPA 101 (Life Safety Code) 2024., smjernicama NFPA 5000 
ili nekim drugima ovisno o projektnom rješenju.

--- stranica 112 ---

112
8.2.3.	
Podjela građevine na požarne sektore 
Prijedlog podjele građevine na požarne sektore potrebno je planirati 
u skladu sa zahtjevima spomenutih smjernica NFPA i Pravilnika o 
otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zado-
voljiti u slučaju požara. Ovisno o namjeni predviđenim u građevini 
potrebno je pridržavati se i drugih važećih hrvatskih propisa.  
8.2.4.	
Evakuacija
Evakuaciju osoba iz građevine potrebno je osigurati/projektirati 
u skladu s ranije navedenim američkim smjernicama NFPA 101 i 
Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine 
moraju zadovoljiti u slučaju požara te hrvatskim normama HRN EN 
13200-1:2019 i EN 13200-3. Potrebno je dokazati da je na tribinama 
osiguran dostatan broj evakuacijskih prolaza te da su zadovoljeni 
uvjeti vezani na minimalnu širinu prolaza između redova te maksim-
alni broj redova. Također potrebno je dokazati da će ukupno evakua-
cijsko vrijeme biti u skladu i sa zahtjevima FIFE.
Na vanjskom prostoru potrebno je planirati mjesta za sklanjanje i 
okupljanje svih gledatelja i posjetitelja u slučaju požara na stadionu. 
Mjesta za sklanjanje moraju biti dimenzionirana na način da mogu 
prihvatiti cjelokupni kapacitet stadiona s pratećim osobljem, te 
moraju biti na odgovarajućoj sigurnosnoj udaljenosti od samog stadi-
ona, što treba dokazati računski.
8.2.5.	
Sustavi za gašenje požara
Cijeli zahvat je potrebno zaštititi sustavom vanjske hidrantske mreže 
s nadzemnim hidrantima. Građevine unutar zahvata je potrebno 
zaštititi unutarnjom hidrantskom mrežom. Unutarnju i vanjsku 
hidrantsku mrežu potrebno je u pogledu količina vode i rasporeda 
projektirati u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje 
požara (NN 08/2006).
Zatvorene prostore stadiona potrebno je zaštititi sustavom za 
automatsko gašenje požara tipa sprinkler, kao i prostor podzemnih 
garaža. Sprinkler instalaciju je potrebno projektirati u skladu sa 
smjernicama NFPA 13 izdanje 2025., i sukladno tome predvidjeti 
prostor za spremnik vode i prostorije za pumpe i dr.

--- stranica 113 ---

113
8.2.6.	
Sustav dojave požara
Sve građevine unutar zahvata potrebno je opremiti sustavom auto-
matske dojave požara sa automatskim prosljeđivanjem signala 
na mjesto 24-satnog dežurstva unutar kompleksa i profesionalnu 
vatrogasnu postrojbu, a koji treba projektirati sukladno domaćem 
Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN 56/1999) ili stranim 
propisima kao što su NFPA 72 – National Fire Alarm and Signaling 
Code (2025.), te tehničkim normama, a sve ovisno o projektnom 
rješenju.
U cilju promicanja kvalitete življenja za sve građane, bez obzira na 
dob i vrstu poteškoća u kretanju, potrebno je predvidjeti osiguranje 
nesmetanog pristupa planiranim sadržajima. Sve prometne površine 
trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera uz primjenu važećeg 
propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invalid-
itetom i smanjene pokretljivosti i ostalih propisa, normativa i stand-
arda u svrhu sprečavanja urbanističko - arhitektonskih barijera. 
U svrhu osiguranja bolje prometne pristupačnosti, na istočnom dijelu 
zone nogometnog kompleksa moguće je osigurati kolni pristup, i 
komunikaciju u vidu javnog prostora koja u perspektivi može služiti i 
kao svojevrsna prometna poveznica Maksimirske ul. i postojećih pro-
metnica, (npr. prekinuta veza koja je svojedobno spajala Maksimirsku 
ul. i Jakićevu ul). 
Unutar obuhvata postoji manji broj stabala (visoko zelenilo) koje je 
poželjno zadržati, a u svrhu povećanja zelene površine, treba po-
nuditi kvalitetno rješenje za zelene površine u cjelini. Isto tako, kao 
doprinos kvaliteti projekta traži se uvođenje zelenila u sve prostore 
kompleksa gdje je to opravdano i ostvarivo (npr. na ravne krovove, 
terase , parkirališta, trgove i sl.), kako bi se djelom kompenzirala 
izgrađenost prostora. Idejnim rješenjem, potrebno je predložiti odgo-
varajuće mjere sprječavanja mogućeg nepovoljnog utjecaja na okoliš, 
kako predloženom upotrebom materijala tako i načinom postupanja s 
otpadom.  
Pri dimenzioniranju parkirališta i garaža potrebno se držati sljedećih 
vrijednosti:
—
— maksimalni nagib natkrivene rampe 15%;
—
— maksimalni nagib otkrivene rampe 12%;
—
— dimenzije standardnog parkirališnog mjesta za osobne automobile 
2,5x 5,0m; 
—
— dimenzije parkirališnog mjesta za jedno vozilo osoba s invalid-
itetom 4,0x5,0m, za dva vozila osoba s invaliditetom 6,5x5,0m;
—
— osigurati 5% mjesta za osobe s invaliditetom;
8.3.	 Osiguranje 
pristupačnosti
8.4.	Zaštita prostora 
i okoliša  
8.5.	Prometno-
tehnički uvjeti

--- stranica 114 ---

114
—
— parkirališna mjesta za dostavna vozila 3x8 m;
—
— parkirališna mjesta za autobuse min. 3,5x15 m;
—
— parkirališna mjesta za kamione 3,5-4,0 x 20-29 m;
Sve prometne površine i prometne elemente potrebno je planirati 
prema posebnim propisima i normama. 
Prilikom izrade idejnog rješenja te projektno-tehničke dokumenta-
cije potrebno je pridržavati se odredbi o horizontalnim politikama 
- uzeti u obzir horizontalna načela – promicanje ravnopravnosti 
žena i muškaraca i zabrana diskriminacije, pristupačnost za osobe 
s invaliditetom i održivi razvoj, te pridržavati zakonskih odredbi koje 
predstavljaju minimalne zahtjeve pri provedbi horizontalnih politika. 
Poštujući zakonske odredbe projekt mora biti neutralan u pogledu 
horizontalnih politika, a pripadajući izdaci i aktivnosti neće se smat-
rati doprinosom horizontalnim politikama već ispunjenjem zakonske 
obaveze. Ukoliko projekt sadrži dodatne aktivnosti uz propisani 
minimum poštivanja zakonskih odredbi, tada projekt promiče hori-
zontalne politike EU.
Projektna dokumentacija treba biti izrađena u skladu s načelom 
nenanošenja bitne štete (Do No Significant Harm - DNSH) – što je 
potrebno obraditi i obrazložiti u projektno-tehničkoj dokumentaciji: 
—
— Za projekt/investiciju, načelo DNSH-a mora biti ugrađeno u Glavni 
projekt s mogućnošću jasne i nedvojbene provjere svih šest 
okolišnih ciljeva DNSH-a:
—
— Ublažavanje klimatskih promjena
—
— Prilagodba klimatskim promjenama
—
— Održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
—
— Kružno gospodarstvo, uključujući prevenciju otpada i recikliranje
—
— Sprečavanje i kontrola onečišćenja zraka, vode ili tla
—
— Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava
—
— Činjenica da je načelo DNSH-a ugrađeno u Glavni projekt i 
troškovnik, trebat će prilikom daljnje razrade projektne doku-
mentacije biti jasno dokaziva, s poveznicom na:
—
— Ime mape i broj stranice Glavnog projekta u kojem je dokazano 
nečinjenje bitne štete svakom od šest okolišnih ciljeva 
—
— Broj i naziv stavke u troškovniku kojim se dokazuje nečinjenje 
štete za pojedini okolišni cilj, ako se nečinjenje bitne štete 
dokazuje stavkom iz troškovnika 
—
— Ime mape i broj stranice Glavnog projekta u kojem je opisana met-
odologija izračuna i sam izračun emisija CO2 poslije zahvata, kao i 
prije zahvata ako se radi o rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji i 
dr. 
8.6.	Horizontalne 
politike i načelo 
nenanošenja 
bitne štete

--- stranica 115 ---

115
U ranoj fazi projektiranja potrebna je identifikacija relevantnih 
klimatskih rizika specifičnih za predmetnu lokaciju, s posebnim 
naglaskom na one koji mogu imati utjecaj na funkcionalnost, 
otpornost i dugovječnost planirane prostorne i građevinske 
infrastrukture tijekom životnog vijeka zahvata. Inicijalna karta 
klimatskih rizika treba biti integrirana u projektni proces te služiti 
kao temelj za projektantske odluke koje adresiraju sve identifi-
cirane rizike. Projektna rješenja trebaju jasno prikazati kako će 
se osigurati prostorna, tehnička i okolišna održivost u kontekstu 
promjenjivih klimatskih uvjeta. Kao prilog ovog programa dan je 
dokument Procjene klimatskih rizika.
Pristup mora biti usklađen s načelima EU taksonomije za održive 
aktivnosti, posebno u dijelu koji se odnosi na prilagodbu klimatskim 
promjenama i kriterije izbjegavanja značajne štete.
U okviru zona potrebno je sustavno integrirati rješenja temeljena na 
prirodi i mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz sve razine 
prostornog i arhitektonskog oblikovanja. U zoni (A) krovovi sportskih 
dvorana i pomoćnih objekata nude velik potencijal za implementaciju 
zelenih i biosolarnih krovova, čime se pridonosi smanjenju učinka 
urbanog toplinskog otoka, zadržavanju oborinskih voda i energet-
skoj učinkovitosti zgrada. Pješačke komunikacije i pristupni trg sa 
zapadne strane trebaju biti oblikovani s naglaskom na zasjenjenje, 
ozelenjavanje i infiltraciju, koristeći kišne vrtove, drvorede i propusne 
površine. Parkirališta predviđena za osoblje i osobe s posebnim 
potrebama mogu biti izvedena s propusnim kolnicima, bioswale 
elementima i nadstrešnicama sa solarnim panelima, čime se osig-
urava istovremena funkcija sjene, proizvodnje energije i upravljanja 
oborinskom vodom. Uz prometnice i na rubovima zone preporučuje se 
formiranje zelenih tampon zona s autohtonim vrstama koje doprinose 
filtraciji zraka, zaštiti od buke i ukupnoj mikroklimatskoj stabilnosti 
prostora. Unutar zone rekreacije i street-workout-a predlaže se 
uređenje prostora s vegetacijskom zaštitom, otpornim podlogama i 
infrastrukturom koja omogućuje boravak i tjelesnu aktivnost tijekom 
toplinskih valova. U sklopu atletskog kompleksa odnosno vanjskih 
sportskih borilišta potrebno je dodatno ozeleniti prostore izvan bor-
ilišta te uvesti sustave navodnjavanja koji se temelje na skupljanju i 
ponovnoj upotrebi oborinske vode. 
Za planirani natkriveni nogometni stadion u zoni (C) potrebno je 
posebno obratiti pozornost na otpornost na toplinske valove, ek-
stremne vremenske događaje (intenzivne oborine naleti snažnog 
vjetra, tuča…). Krovna konstrukcija nudi potencijal za implementaciju 
sustava koji istovremeno omogućuju smanjenje zagrijavanja kon-
strukcije i proizvodnju obnovljive energije. Sustavi za prikupljanje 
oborinskih voda s krova trebaju se iskoristiti za navodnjavanje 
igrališta i tehničke potrebe objekta. Okoliš stadiona u najvećoj 
mogućoj mjeri oblikuje se s propusnim površinama i infiltracijskim 
zonama koje smanjuju opterećenje odvodnje i omogućuju prirodnu 
regulaciju voda. Planiranjem zelenih rubnih zona i kontroliranih 
pješačkih tokova osigurava se ugodniji mikroklimatski ambijent za 
posjetitelje i povećava ukupna otpornost kompleksa.
8.7.	 Klimatska 
održivost

--- stranica 116 ---

116
Cjelokupni prostorni koncept temelji se na integraciji navedenih 
mjera kako bi se osigurala dugoročna klimatska otpornost zone, 
smanjili negativni utjecaji ekstremnih vremenskih događaja te 
podigla kvaliteta boravka i korištenja prostora za sve korisnike.

--- stranica 117 ---

117
Veličina i oblik građevnih čestica konačno će se odrediti parcela-
cijskim elaboratom kojim će se prvenstveno odrediti prostori za 
formiranje koridora prometnica i javnih površina, a nakon toga će se, 
u okviru preostalog prostora, formirati građevne čestice za gradnju 
sportskih i drugih građevina.
Pri izradi natječajnog rješenja dopušta se odstupanje u odnosu na 
iskazane neto ukupne, odnosno bruto ukupne površine i/ili dimen-
zije (+/-10%) kada iste nisu iskazane kao minimalne ili obvezne, 
te usklađenje površina sukladno dodatnim zahtjevima i posebnim 
propisima.
Pri izradi natječajnog rješenja dopuštena su minimalna odstupanja 
od normativnih iskaza kapaciteta sjedećih mjesta za gledatelje i 
parkirališno-garažnih mjesta (+/- 5%). 
Omogućuje se prilagodba granica pojedinih zona u prijedlogu 
natječajnog rješenja uz uvjet poštivanja generalno planirane dis-
tribucije pojedinih sadržaja.
Izgradnja stadiona predstavlja investicijski izazov koji ovisi o brojnim 
čimbenicima, od šire prostorne organizacije i tipologije tribina do 
korištenih materijala te odabranih konstruktivnih i tehničkih sustava. 
Predloženo natječajno rješenje treba tim parametrima pristupiti 
racionalno i održivo, pri čemu je cilj osigurati da ukupna cijena iz-
gradnje ne prelazi 5.000 EUR po sjedalici (opis planiranih troškova 
stadionskog kompleksa dan je u poglavlju 10. Procjena troškova 
građenja) .Tom zahtjevu treba biti prilagođena prostorna dispozicija 
stadiona te odabir konstruktivnih sustava i materijala. 
Natječajno rješenje treba uzeti u obzir i načela dugoročne održivosti, 
uz naglasak na racionalno upravljanje resursima tijekom gradnje, 
nisku potrošnju energije u eksploataciji te mogućnost višenamjenske 
upotrebe stadiona (događanja, koncerti). Predloženo natječajno 
rješenje treba pomiriti visoku arhitektonsku i funkcionalnu kvalitetu 
s jasno definiranim financijskim okvirom. Natječajno rješenje treba 
biti utemeljeno na realnim i provjerljivim pretpostavkama, a načela 
financijske održivosti dosljedno provedena u svim fazama natječa-
jnog rješenja, od koncepta do troškovne projekcije. 
Procijenjeni troškovi izgradnje trebaju biti iskazani i obrazloženi u 
tekstualnom dijela elaborata.  
9.	 Napomene
9.1.	 Prilagodba 
iskazanih 
površina i drugih 
uvjeta pri izradi 
natječajnog 
rješenja  
9.2.	 Ekonomičnost 
i financijska 
održivost

--- stranica 118 ---

118
 
Moguće je da će prvonagrađeno rješenje, prilikom razrade projektne 
dokumentacije, biti potrebno prilagoditi sukladno zaključcima i 
preporukama ocjenjivačkog suda i voditelja projekta, rezultatima 
istražnih radova kao što su geološka, hidrogeološka, geomehanička 
i druga istraživanja, uvjetima javnopravnih tijela te drugim stručnim 
podlogama i elaboratima koji nisu još izrađeni, a mogu utjecati na 
pojedine značajke rješenja. 
Navedeno se neće smatrati odstupanjem od ovog programa.
 
Gore navedeno se posebno odnosi na sljedeće:
—
— pri izradi projekta nakon provedenog natječaja moguća su manja 
usklađenje površina te kapaciteta sjedećih i parkirališno-garažnih 
mjesta, sukladno dodatnim zahtjevima i posebnim propisima;
—
— pri izradi projekta nakon provedenog natječaja omogućuje se 
uvođenje dodatnih sadržaja koji nisu navedeni u projektnom 
zadatku, ako su nužni za funkcioniranje sporta, kao i manjih in-
frastrukturnih građevina i/ili prostora;
—
— veličina i oblik građevnih čestica konačno će se odrediti parcela-
cijskim elaboratom kojim će se prvenstveno odrediti prostori za 
formiranje koridora prometnica i javnih površina, a nakon toga će 
se, u okviru preostalog prostora, formirati građevne čestice za 
gradnju sportskih i drugih građevina.
Iskazane namjene i površine pratećih komercijalnih sadržaja su 
načelne, te su, sukladno tome, moguća odstupanja prilikom daljnje 
izrade projekta, kako u pogledu predviđenih namjena tako i u  odnosu 
iskazanih površina, a sve u svrhu fleksibilnijeg korištenja tih prostora 
i njihove dugoročne održivosti. Omogućuje se odstupanje i u pogledu 
namjene i površine, kao i uvođenje sadržaja javne i društvene 
namjene.
9.3.	 Prilagodba 
prvonagrađenog 
rješenja

--- stranica 119 ---

119
Gradski ured za obrazovanje sport i mlade procijenio je troškove 
građenja za zonu C (zona za realizaciju) na ukupni iznos od 
204.225.000,00 € bez PDV-a (klasa: 404-01/26-001/57, urbroj: 251-
07-22/001-26-3, od 18. veljače 2026.).
Procjena troškova građenja uključuje izgradnju i opremanje: zgrade 
stadiona s terenom, glavnog pomoćnog terena s pripadajućom zgra-
dom i gledalištem s 1.500 mjesta, dva pomoćna terena, podzemne 
garaže te uređenje i opremanje pješačko-kolnih površina unutar zone 
nogometnog kompleksa, odnosno unutar zone za realizaciju (zona C).
10.	 Procjena 
troškova 
građenja

--- stranica 120 ---

120
1.	
PROJEKTNI ZADATAK ZA ZONU NOGOMETNOG KOMPLEKSA, 
izrađen na temelju elaborata:
—
— PROGRAMSKE I PROSTORNE POTREBE GNK DINAMO 
U SKLOPU PLANIRANOG NOVOG STADIONSKOG 
KOMPLEKSA U MAKSIMIRU (GNK Dinamo, srpanj/kolovoz 
2019.)
PODLOGE korištene za izradu elaborata (FIFA/UEFA/HNS): 
—
— Pravilnik o licenciranju i stadionskoj infrastrukturi za stadion 
IV. kategorije, HNS, 2018.
—
— UEFA pravilnik o stadionskoj infrastrukturi
—
— FIFA pravilnik o sigurnosti i zaštiti na stadionima
—
— HNS Pravilnik o sigurnosti na nogometnim utakmicama
—
— Smjernice za medijske objekte na stadionima
—
— UEFA medicinski pravilnik
—
— Football Stadiums – Technical Recommendations and 
Requirements, 5th Edition 2011
—
— UEFA Guide to Quality Stadiums
—
— UEFA stadion Lighting guide
—
— Studija programskih i prostornih potreba GNK Dinamo u 
sklopu planiranog novog stadionskog kompleksa u Maksimiru 
/ BLOS d.o.o. iz 2019. 
2.	
REVIZIJA POTREBNIH SADRŽAJA ZA GNK DINAMO,  
14. siječnja 2025. (M. Sakoman, I. Nauković) 
3.	
UEFA pravilnik o stadionskoj infrastrukturi, izdanje 2025. (HNS)
4.	
UEFA and CAFE Good Practice Guide - HR
5.	
Zahtjevi Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, Zagreb
6.	
Smjernice za energetsku učinkovitost i klimatsku održivost 
(REGEA)
7.	
Rukopisi Vladimira Turine, Krešimir Ivaniš i Vladimir Mattioni, 
Zagreb 2006.  
11.	 Podloge koje 
su poslužile 
za izradu 
projektnih 
zadataka
